U poplavi kamatnih stopa različitih vrsta vrlo je teško zaključiti kako je na rast kamatnih stopa u eurozoni reagovala prosječna banka i prosječan vlasnik novca (deponent)?
Category: Policy brief/Prjedlozi za donosioce ekonomskih politika
Multipolarna svetska ekonomija – Ako nemate čelik, nemate državu
Od kraja II svetskog rata, svet je prošao kroz defakto tri svetska poretka, koja su oivičena promenama u ekonomskom poretku i ekonomskoj moći; prvi je nastao neposredno posle II svetskog rata, drugi počinje od pada Berlinskog zida, a treći traje zadnje dve decenije.
Cena usluga prevoza u Bosni – Krov nad glavom i duvan
Svaka delatnost nastoji da poboljša svoj položaj u ekonomskom sistemu u odnosu na na ostale delatnosti povećavaju apsolutnu i relativnu (u odnosu na kapital) neto dobit.
Cena nafte i cena prevoza – Za kim zvona zvone?
Rast cena roba i usluga smanjuje životni standard građana i pruža ekonomsko opravdanje za kontrolu cena, koja se sprovodi u okviru šire politike regulacije cena.
Spoljnotrgovinski deficit u Bosni – Ogromni debalans
Bosna je zemlja velikih i hroničnih deficita, među kojima je najizraženiji i najpoznatiji spoljnotrgovinski deficit, ili robni deficit.
Ročna transformacija u bankarstvu – Povratak u dvijehiljadite godine?
Svaka ljudska djelatnost ima određene principe oko kojih se svi slažu, a one stvari oko kojih se ljudi koju obavljaju tu djelatnost u manjoj ili većoj mjeri ne slažu ne predstavljaju principe već lične ili grupne stavove.
Javni dug Federacije BiH – Nesvakidašnji događaj
Dugo vremena Federacija BiH je imala superiorne performanse u upravljanju javnim dugom u poređenju sa Republikom Srpskom, ali takav odnos se mijenja i u nekim, negativnim, aspektima javnih finansija Federacija kao da sustiže Srpsku?
Bosanskohercegovačke banke – Između čekića i nakovnja
Nakon što je američko ministarstvo finansija preko svoga službenika koji je doputovao u Sarajevo nagovjestilo mogućnost uvođenja sankcija bankama koje drže račune fizičkih i pravnih licima sankcionisanih od strane američke administracije, banke su, potpuno profesionalno i potpuno ispravno, odlučile da preko Udruženja banaka BiH zatraže dodatna tumačenja od Ministarstva finansija SAD.
MMF i Srpska – Odličan potez!
Vlada Srpske je napokon izrazila namjeru da nastavi saradnju sa MMF-om pozajmljivanjem novca kroz novi aranžman.
Tragikomedija dijela Porodičnog zakona Republike Srpske – Skrivena kamera koja se snima u Zoni sumraka
Tragikomičan i za zdrav razum nepojmljiv događaj (nalik onima iz najboljih emisija serijala Skrivena kamera) koji je Porodični zakon Republike Srpske proizveo prenoseći na centar za socijalni rad odluku o načinu raspologanja dječijom štednju i razvlašćujući roditelje koji su tu dječiju štednju uplaćivali pokazuje da su u sačinjavanju ovoga izuzetno bitnog propisa izostali logika i znanje.
Porodični zakon Republike Srpske i novčana sredstva maloljetnika – Komendija je došla tiho i bezazleno
Vjerovali, ili ne, roditelji koji su na ime svoje djece otvorili štednju i koji su njihovi zakonski zastupnici i staratelji, ne mogu da podignu taj novac iz banke bez saglasnosti centra za socijalni rad!
Dugoročno zaduženje Republike Srpske u 2024.godini – Istovremeno i dobar i loš
Republika Srpska je u budžetu za 2024. planirala potpuno drugačiji način dugoročnog zaduživanja u poređenju sa 2023.godinom.
Naknada na obaveznu rezervu – Plaćeni da se brinu?
Nekada davno je neko nekako smislio jedan vrlo dobar, i možda vrlo prikladan, aforizam za jednu veliku grupu, ne bilo kakvih ljudi, koji rade u centralnim bankama?
Javni dug Republike Srpske na kraju 2023. godine – Vrlo uspješno
Zadnja zaduženje Republike Srpske u 2023.godini realizovano je emisijom šestomjesečnih trezorskih zapisa (RS23-T09) 26.decembra, kao i uvijek na Banjalučkoj berzi.
Zašto raste izloženost bosanskih banaka prema inostranstvu – Gdje je zapelo?
Početkom aprila ove godine entitetske agencije za bankarstvo su donijele odluku o privremenim mjerama za smanjenje izloženosti bosanskih banaka.
Budžetski deficit u eurozoni – Ej, od kad sam se rodio
Pod teretom nametnutog i samonametnutog kompleksa niže vrednosti (u odnosu na društva okupljena oko Brisela) većina stanovnika u državama bivše Jugoslavije misli da su greške u ekonomskoj politici svojstvene samo njihovim vladama, a nikako vladama zemalja eurozone, pogotovo ne najvećim zemljama eurozone.
Rast minimalne plate u 2024.godini – Zašto Bosna MMF-u ne vjeruje?
Kada to Savjet ministara BiH bude zatražio Međunarodni monetarni fond će sigurno pozajmiti novac, a do tada se preporuke MMF-a u dijelu ograničavanja rasta plata u javnom sektoru i zadržavanja postojećeg nivoa minimalnih plata u BiH neće po svaku cijenu poštovati.
Povrat na kapital u telekomunikacionoj djelatnosti – Vidljivi pozitivni rezultati
Svrha isplate 50% neto dobiti ostvarene u poslovnoj 2022.godini, nakon višegodišnjeg isplaćivanja 100% neto dobiti, bila je da se omogući dalje investiranje Mtela a.d. Banjaluka, te da se konsoliduje finansijski položaj preduzeća.
64. emisija obveznica Republike Srpske – Talas optimizma
Preključe, 11. decembra, Srpska je izvršila emisiju obveznica, u čijem sadržaju (visini kamatne stope) veliki dio tržišta vidi slabost, a možda se ipak radi o jednoj maloj pobjedi Ministarstva finansija Republike Srpske (MF), koje možda ni ono samo nije svjesno?
Problemi sa javnim dugom Federacije Bosne i Hercegovine – Muštuluk?!
Omiljeni, i najčešći kratkoročni, način zaduživanja i Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine je emitovanje, ili prodaja, trezorskih zapisa na period od šest mjeseci.