Category: Bosnia and Herzegovina/Bosna i Hercegovina

BDP analiza: I veličina je važna … (prvi dio)

Većina ekonomskih diskusija i komparacija počinje (a previše često završava) sa osvrtom na stope rasta realnog BDP.  Ove stope rasta nesumnjivo daju relativno jednostavan uvid u generalna ekonomska kretanja (i konjunkturu), te mogu poslužiti za ocjenu makroekonomskog učinka i laku, direktnu uporedbu sa drugim ekonomijama. Međutim, često previđamo da je taj uvid vrlo varljiv i površan, a ponekada čak navodi na pogrešne zaključke i proizvodi lažni utisak o (ne)uspješnosti ekonomskih politika. Čitaj Dalje

Uvod u postove o bosanskohercegovačkom bruto domaćem proizvodu

Bruto domaći proizvod je najvažniji makroekonomski agregat. Preko njegove ukupne vrijednosti, stope rasta, vrijednosti po glavi stanovnika se mjeri  uspješnost jednog ekonomskog sistema, u odnosu na ostale ekonomske sisteme.

Članak  će biti objavljen u četiri  dijela, u razmacima od po tri dana. Da bi se ova tema koja je od velikog značaja za našu ekonomiju urezala u pamćenje čitalaca i naše  javnosti svaki dio će sadržavati jedan grafikon  i pripadajući dio teksta.  Za čitaoce koji su nestrpljivi i žele  odmah da pročitaju cijeli članak odmah smo obezbijedili  punu verziju članka.

Nemoguć ali poučan scenario – vrednovanje akcija Telekoma Srpske a.d. Banja Luka

Sama po sebi odnos tržišne cijene akcije i  njene knjigovodstvene vrijednosti tj. PB (eng. price to book value)  ne mora značiti ništa,  ali ipak može  značiti mnogo toga. Čitaj dalje

Vrednovanje akcija Telekoma Republike Srpske – price to book value

Postoje razne tehnike za donošenje odluke o kupovini ili prodaji akcija. Jedna velika grupa tehnika se označava kao vrednovanje akcija (eng. stock valuation). Unutar ove grupe tehnika opet postoje različite grupe racia/količnika koji na vrlo jednostavan način daju preliminaran odgovor na vrlo složeno pitanje da li je neka akcija precijenjena ili podcijenjena, odnosno da li neku akciju treba  prodati ili kupiti. Čitaj dalje

Koji oblik štednje odabrati II ?

Nastavak prethodnog  posta …

Kada govorimo o životnom osiguranju u Republici Srpskoj možemo konstatovati da je ono u fazi razvoja, pri čemu je primjetan ubrzan rast naplaćene premije (vidjeti grafikon). Ono je još uvijek nedovoljno razvijeno, s obzirom da je učešće životnog osiguranja 10% u ukupnom osiguranju (životnom i neživotnom), dok se to učešće u razvijenim zemljama kreće oko 60%. Čitaj dalje

Koji oblik štednje odabrati I ?

Konačna odluka zavisi od potreba i mogućnosti pojedinca koji štedi. Ako može štedi na kratak rok najpogodniji oblik je bankarska štednja. Ukoliko štedi dugoročno i ima ugovorenu bruto platu najprofitabilnije je ulagati u EPF. U slučaju dugoročne štednje bez poreskih olakšica, prednost ima životno osiguranje jer ono može biti kombinovano i sa pokrivanjem zdravstvenih rizika. Čitaj dalje

Kamatna stopa na štednju

Banke veliki dio investicione aktivnosti privrede finansiraju iz  domaće štednje. Bez investicija nema dugoročno održivog  privrednog razvoja, šta znači  da je štednja jedan od ključnih generator razvoja ekonomije. Skupa  štednja, skupe investicije, usporen razvoj. Ovo je makroekonomska dimenzija kamatne stope na štednju. Čitaj dalje

Bonum omen

Plima i oseka nisu samo prirodni već i društveni fenomeni. Plima u ekonomiji predstavlja period rasta ekonomske aktivnosti, dok je oseka analogna kontrakciji ekonomske aktivnosti. Čitaj dalje

Stabilnost konvertibilne marke

Nakon ocjene povjerenja građana u valutni odbor, ispitano je mišljenje građana o stabilnosti, odnosno sigurnosti domaće valute. Čitaj dalje

Valutni odbor u Bosni i Hercegovini

Prema posljednjim podacima štednja građana bilježi rast, te je krajem oktobra ukupna štednja dostigla rekordnu vrijednost od 11,83 milijardi KM. Čitaj dalje

(Ne)uspješnost stambenih kredita Investiciono-Razvojne banke

Stimulativna stambeno – kreditna politika IRB – a nije dovoljna mjera za olakšavanje rješavanja stambenog pitanja mladih. Niže kamatne stope dovode do povećane potražnje i rasta cijena stanova i rasta profitabilnosti građevinske industrije. To pokazuje da intervencionizam na tržištu nije lako uspješno sprovoditi.
 Čitaj dalje

Sjećanje na Braću Liman

Od 2008. godine bankarska zajednica i ekonomisti se svakog septembra prisjećaju  bankrota investicione banke Lehman Brothers (LB),  bankrota koji je  bio uvod u globalnu finansijsku krizu. LB je bila  američka banka, a njeni osnivači bijahu starinom iz Bavarske. Čitaj dalje

Zelena grana ruske ekonomije

Prethodni post sam završio sa rečenicom: „ Šestu godinu sankcija Rusija dočekuje sa visokim kamatnim stopama i niskom stopom privrednog rasta“. Čitaj dalje

Krajnji efekti ruskog odgovora na sankcije

Jedan dio Rusije je prihvatio  sankcije zemalja Zapada kao pojavu koja će biti brzo prevaziđena zahvaljujući ogromnim resursima kojima zemlja raspolaže. Čitaj dalje

Banke i privreda

BH monetarna statistika, koja slijedi  sistem izvještavanja MMF-a, prepoznaje 12 vrsta kredita.  Čitaj dalje

Bitka za kredite

U bilansima banaka se između sektora ekonomskog sistema vodi bitka za kreditni potencijal. Čitaj dalje

Enigma inflacije

Svi dijelovi BiH, kao i Srbija i Hrvatska, su nakon početka dezintegracije SFRJ prošli kroz period visoke inflacije, koja je ponekad prelazila u hiperinflaciju.  Čitaj dalje

Stepen ekspanzivnosti kreditne politike

U prethodnom postu sam istražio kretanje racia kredita i depozita (LtD) za period 2003-2014. g. na osnovu vremenskih serija koje publikuje centralna banka SAD. Po američkoj metodologiji LtD je konstruisan na osnovu odnosa kredita privatnom sektoru i ukupnih depozita. Ako u LtD nisu ukupni krediti i ukupni depoziti, ili krediti i depoziti po sektorima, LtD se transformiše u pokazatelj udjela kredita u depozitima, što ga čini nedovoljno preciznom mjerom smjera kreditne politike banaka. Čitaj dalje