Koji oblik štednje odabrati I ?

Konačna odluka zavisi od potreba i mogućnosti pojedinca koji štedi. Ako može štedi na kratak rok najpogodniji oblik je bankarska štednja. Ukoliko štedi dugoročno i ima ugovorenu bruto platu najprofitabilnije je ulagati u EPF. U slučaju dugoročne štednje bez poreskih olakšica, prednost ima životno osiguranje jer ono može biti kombinovano i sa pokrivanjem zdravstvenih rizika. Čitaj dalje

Kamatna stopa na štednju

Banke veliki dio investicione aktivnosti privrede finansiraju iz  domaće štednje. Bez investicija nema dugoročno održivog  privrednog razvoja, šta znači  da je štednja jedan od ključnih generator razvoja ekonomije. Skupa  štednja, skupe investicije, usporen razvoj. Ovo je makroekonomska dimenzija kamatne stope na štednju. Čitaj dalje

Bonum omen

Plima i oseka nisu samo prirodni već i društveni fenomeni. Plima u ekonomiji predstavlja period rasta ekonomske aktivnosti, dok je oseka analogna kontrakciji ekonomske aktivnosti. Čitaj dalje

Stabilnost konvertibilne marke

Nakon ocjene povjerenja građana u valutni odbor, ispitano je mišljenje građana o stabilnosti, odnosno sigurnosti domaće valute. Čitaj dalje

Valutni odbor u Bosni i Hercegovini

Prema posljednjim podacima štednja građana bilježi rast, te je krajem oktobra ukupna štednja dostigla rekordnu vrijednost od 11,83 milijardi KM. Čitaj dalje

(Ne)uspješnost stambenih kredita Investiciono-Razvojne banke

Stimulativna stambeno – kreditna politika IRB – a nije dovoljna mjera za olakšavanje rješavanja stambenog pitanja mladih. Niže kamatne stope dovode do povećane potražnje i rasta cijena stanova i rasta profitabilnosti građevinske industrije. To pokazuje da intervencionizam na tržištu nije lako uspješno sprovoditi.
Čitaj dalje

Sjećanje na Braću Liman

Od 2008. godine bankarska zajednica i ekonomisti se svakog septembra prisjećaju  bankrota investicione banke Lehman Brothers (LB),  bankrota koji je  bio uvod u globalnu finansijsku krizu. LB je bila  američka banka, a njeni osnivači bijahu starinom iz Bavarske. Čitaj dalje

Zelena grana ruske ekonomije

Prethodni post sam završio sa rečenicom: „ Šestu godinu sankcija Rusija dočekuje sa visokim kamatnim stopama i niskom stopom privrednog rasta“. Čitaj dalje

Krajnji efekti ruskog odgovora na sankcije

Jedan dio Rusije je prihvatio  sankcije zemalja Zapada kao pojavu koja će biti brzo prevaziđena zahvaljujući ogromnim resursima kojima zemlja raspolaže. Čitaj dalje

Banke i privreda

BH monetarna statistika, koja slijedi  sistem izvještavanja MMF-a, prepoznaje 12 vrsta kredita.  Čitaj dalje

Bitka za kredite

U bilansima banaka se između sektora ekonomskog sistema vodi bitka za kreditni potencijal. Čitaj dalje

Enigma inflacije

Svi dijelovi BiH, kao i Srbija i Hrvatska, su nakon početka dezintegracije SFRJ prošli kroz period visoke inflacije, koja je ponekad prelazila u hiperinflaciju.  Čitaj dalje

The degree of credit policy expansiveness

In the previous post, I investigated the trend of loans and deposits ratio (LtD) for the period 2003-2014. based on time series published by the central bank of USA. Read more

Stepen ekspanzivnosti kreditne politike

U prethodnom postu sam istražio kretanje racia kredita i depozita (LtD) za period 2003-2014. g. na osnovu vremenskih serija koje publikuje centralna banka SAD. Po američkoj metodologiji LtD je konstruisan na osnovu odnosa kredita privatnom sektoru i ukupnih depozita. Ako u LtD nisu ukupni krediti i ukupni depoziti, ili krediti i depoziti po sektorima, LtD se transformiše u pokazatelj udjela kredita u depozitima, što ga čini nedovoljno preciznom mjerom smjera kreditne politike banaka. Čitaj dalje

Kreditna politika banaka

Krediti  i depoziti su dva glavna bankarska agregata. Depoziti su osnovni izvor finansiranja banaka a krediti glavni bankarski proizvod. Količnik (racio) kredita i depozita (eng. loan to deposit ratio, LtD), je jedan od brojnih  pokazatelja kojim se mjeri likvidnost banaka (LtD se  može pomnožiti i sa 100). Čitaj dalje

Banks’ credit policy

Loans and deposits are the two main banking aggregates. Deposits are the main source of bank financing and loans are the main banking product. Read more

Politička ekonomija bh i srpskog bankarstva na primjeru Pavlović International Bank a.d. Slobomir, Bijeljina

Objavljeno u  časopisu Banke u BiH, Sarajevo
Jović, Dragan. 2017. „Politička ekonomija bosanskohercegovačkog i srpskog bankarstva na primjeru Pavlović International Bank a.d. Slobomir, Bijeljina”. Banke u BiH br. 191 God. XIX br. 11-12: 22-26.

Sažetak

Bankrot Bobar banke a.d. Bijeljina i istražne radnje te političko-medijska kampanja u vezi kredita koji je Pavlović banka International a.d. Bijeljina (Banka) dala sadašnjem predsjedniku Republike, kao i bitka dva suprostavljena politička bloka u Republici Srpskoj, značajno su narušili poslovni imidž Banke. Dio srpske političke scene (partije u Republici Srpskoj koje djeluju kroz Savez za promjene) je u ovome predmetu izgubio elementarnu ljudsku i ekonomsku logiku i ponio se vrlo neracionalno i društveno neodgovorno. Čitaj dalje

Addiko Bank – pozitivni efekti restrukturiranja koje traje

Objavljeno u časopisu Banke u  BiH, Sarajevo

Jović, Dragan. 2018. „ Addiko bank – pozitivni efekti restrukturiranja koje traje”. Banke u BiH br. 195 God. XIX br. 04/2018: 38-42.

Sažetak

Addiko Bank od 2013. g. prolazi kroz proces finansijskog restrukturiranja, a proces operativnog restrukturiranja je započet 2016. g. Dosadašnji efekti restrukturiranja (kraj 2017.g.) su izuzetno pozitivni, a u budućnosti se očekuje još bolji poslovni rezultati, ukoliko izostanu negativni makroekonomski šokovi. Čitaj dalje