Javni dug je jedna od najznačajnijih makrovarijabli, pored stope nezaposlenosti, inflacije, salda tekućeg računa i BDP-a (stope rasta i per capita). Ako država duguje rezidentima (stanovnicima zemlje) govorimo o unutrašnjem dugu. Dug prema stranicima (nerezidentima) je spoljni dug. Zbir spoljnog i unutrašnjeg duga daje ukupni dug. Čitaj dalje
Category: Bosnia and Herzegovina/Bosna i Hercegovina
(Ne)zakonit Žuti prsluk
Kao i studentski protesti 1968. godine i pokret Žutih prsluka se u svom najradikalnijem obliku veže za Francusku, a tu mu je i izvor. Visok nivo građanske svijesti se u trenucima velikih društvenih i ekonomskih potresa u Francuskoj uvijek izlijeva na trgove i ulice. Čitaj dalje
Vidovdanska “predrasuda rodne grude”
Na Vidovdan 2018. godine emisija petogodišnjih obveznica Republike Srpske uvrštena je na Bečku berzu. Ova emisija je jedinstven događaj. Prvi put u istoriji Bosne i Hercegovine jedan njen entitet prodaje obveznice, zadužuje se na stranoj berzi – do Vidovdana sve emisije Srpske su bile na BLSE (Banjalučka berza). Čitaj dalje
Kome je “kriva” kriva prinosa?
Do 2011. godine Republika Srpska se na domaćem tržištu pretežno zaduživala uzimajući kredite od banaka. A od 2011. godine se počinje zaduživati na bh finansijskom tržištu (preko Banjalučke berze/BLSE ) na rok do godinu dana (trezorski zapisi) ili na rok iznad godinu dana (obveznice). Za Republiku Srpsku između trezorskih zapisa i obveznica sa jedne strane i kredita sa druge strane nema neke suštinske razlike … sve su to različite forme javnog duga. Kupac trezorskog zapisa/obveznice Republike Srpske može prodati trezorski zapis/obveznicu prije dospjeća i na taj način transformisati potraživanje u novac. To je osnovna razlika između zaduživanja na finansijskom i banakarskom tržištu (kredit). Čitaj dalje
Jedan veličina odgovara svima?
Tokom 2009. godine recesija iz SAD prelazi u Evropi. U toj godini samo dvije evropske zemlje (Poljska i Albanija) nisu imale pad realnog BDP-a, a ja sam predložio da BiH analizira ekonomsku politiku tih zemalja, jer je ona, što se vidi po rezultatima, bitno drugačija od ekonomskih politika ostalih zemalja. Čitaj dalje
En pi el
Samo kritikovati, a ne predlagati, je loše. Kritikovati i predlagati je u principu dobro, ali samo ako su kritika i prijedlozi argumentovani. Spoj kritike i prijedloga može uticati na dio javnog mnjenja, ali u nedostatku stručne argumentacije njih dvoje mogu tok društvene svijesti pogrešno usmjeriti. Čitaj dalje
O mačkama, miševima i riži
Široko rasprostranjena predrasuda je da su plansku ekonomiju imale i imaju samo bivše ili sadašnje komunističke zemlje, SSSR i Kina. Indija je parlamentarna demokratija sa višestranačkim partijskim sistemom, a planira svoj ekonomski razvoj od 1951. godine. Indija je i članica Komonvelta na čijem je čelu britanski monarh. Zadnji petogodišnji plan (dvanaesti) je završen 2017.godine, a od aprila 2017. godine je pokrenut trogodišnji akcioni plan. On je dio sedmogodišnjeg strateškog dokumenta, koji je izrađen unutar petnaestogodišnjeg planskog dokumenta. Čitaj dalje
Jedanaesta recesija i jedanaesta petoljetka
Koje ekonomske informacije iz svijetske ekonomije će biti predstavljene javnom mnjenju jedne zemlje pretežno zavisi od geografskog položaj te iste zemlje. BiH pretežno ne trguje sa Zimbabveom, radnici iz BiH pretežno ne idu da rade na Haiti, strani investitori u BiH nisu većinom iz Južnoafričke Republike. Kako je BiH evropska zemlja i naše interesovanja su uglavnom vezana za evropske ekonomije i posredno za američku. Naša evrocentričnost je zapravo amerikocentričnost, jer je u velikom dijelu Evrope uticaj SAD vrlo jak i star, sa razlogom… seže od Maršalovog plana (1948. g.) Čitaj dalje
Četiri godine samoće
Ekonomija je društvena nauka. Prirodne nauke (hemija, fizika, bilogija, medicina …) su egzaktnije od društvenih nauka, pa samim tim i od ekonomije. U medicini su npr. donja i gornja granica limfocita,eritrocita i leukocita označene kao granice određene vrste zdravlja. Sve izvan toga intervala označava blaže ili teže obolenje. Čitaj dalje
Izlazna strategija ili “lako unutra, a teško napolje”
Američka centralna banka – FED, već godinama vodi restriktivnu monetarnu politiku. Restriktivna monetarna politika predstavlja rast referentnih kamatnih stopa centralne banke, jer to povećava kamatne stope banaka. Za skupljim kreditima manja je tražnja. Čitaj dalje
Sedmi razlog za uvođenje kredita emisione banke: “Kompletiranje zaštitne mreže”
Zbog izuzetnog značaja bankarskog sektora, karakteristike bankarskih poslova koji su „tuđi poslovi“ (u pasivi banaka su pretežno pozajmljeni izvori finansiranja(depoziti i štedni ulozi, primjedba Bife.ba)), izuzetno jake eksterne ekonomije (pozitivan uticaj banaka na okruženje, primjedba Bife.ba) i eksterne disekonomije (negativan uticaj banaka na okruženje, primjedba Bife.ba) koja je vezana za bankarsko poslovanje, oko bankarskog sektora se formira zaštitna mreža (eng. safety net). Čitaj dalje
Šesti razlog za uvođenje kredita emisione banke: “Kreditni rast i kreditni slom, I dio”
Bankarski, indirektni model finansiranja privrede (u metodologiji CBBiH/MMF privreda je označena kao nefinansijska privatna preduzeća), na domaćem tržištu nema takmaca u nebankarskim finansijskim institucijama (osiguravajaća društva, mikrokreditne organizacije) niti u direktnim oblicima finansiranja privrede. Aktiva banaka u BiH je 84% ukupne aktive be-ha finansijskog sektora (XII 2012. godine)[1]. Promet na domaćim berzama, BLSE i SASE, je izuzetno nizak, i u odnosu na tržišnu kapitalizaciju berzi (eng. turnover ratio) iznosi (XII 2013) svega 0,014 i 0,011 respektivno (prometuje se svega 1,4% i 1,1% tržišne kapitalizacije). Čitaj dalje
Peti razlog za uvođenje kredita emisione banke: “Kamatna stopa na javni dug, II dio”
Nastavak prethodog posta
Do 2010. godine ogromna razlika u prinosima bi se mogla objasniti visokim deficitom španskog tekućeg računa, ali od 2012. godine španska privreda značajno poboljšava svoj položaj u međunarodnoj podijeli rada (u spoljnoj trgovini, primjedba Bife.ba). Čitaj dalje
Treći razlog za uvođenje kredita emisione banke: “Referentna kamatna stopa”
Referentna kamatna stopa (u daljem tekstu reks) je uvijek neka kamatna stopa nacionalne centralne banke, sa višestrukom ulogom i značajem, zavisno od vrste aktive/pasive na koju se primjenjuje. U našem neposrednom okruženju emisione banke (Narodna banka Hrvatske i Narodna banka Srbije) imaju kreditnu funkciju i spektar kamatnih stopa sa kojim utiču na ponudu i tražnju za novcem. Čitaj dalje
Drugi razlog za uvođenje kredita emisione banke: “Selektivna kreditna politika”
U bankarskim sistemima isključivo je komercijalnim (i investicionim) bankama povjerena uloga finansiranja privrede, što ne znači da i emisiona banka (centralna banka, primjedba Bife) ne može direktno finansirati privredne subjekte. U okviru masovnih intervencija na finansijskom tržištu FED (emisiona banka SAD-e) je direktno, zaobilazeći banke, finansirao privredu i/ili nebankarske finansijske institucije. Čitaj dalje
Uvod u postove o kreditu emisione banke
Tokom januara u Bife-u će biti predstavljen stručni članak “Kredit emisione banke“. Čitaj dalje
Bura u čaši vode
Davno je rečeno, a i dokazano, da je jedino u novinarstvu loša vijest dobra vijest, jer loša vijest prodaje novine. Zašto prosiječnog čovijeka više privlači loša nego dobra vijest, to bi trebali znati psiholozi. Čitaj dalje
BDP analiza: I veličina je važna … (četvrti dio)
Poređenje promjene BDP per capita za period 2008-2017 pokazuje da BiH nije uspjela ni na koji način da zatvori gap u smislu nacionalnog dohotka, nego se on čak ozbiljno produbio. Čitaj dalje
BDP analiza: I veličina je važna … (treći dio)
Analiza se može dalje dograditi sa uzimanjem u obzir pariteta kupovne moći (PPP), (koji je za neke grupe roba i usluga ima smisla , ali za veliki broj su minorne razlike u cijenama – osnovni prehrambeni proizvodi, automobili, IT oprema itd.). Čitaj dalje
BDP analiza: I veličina je važna … (drugi dio)
Međutim, pokazatelji o međugodišnjem rastu vrlo malo govore o veličini ekonomije i njenom relativnom zaostajanju u odnosu na druge ekonomije. Za tu perspektivu je neophodnu uporediti apsolutne veličine (nivoe BDPa), koje odslikavaju različite nivo razvijenosti i upitati se da li postoji proces konvergencije. Čitaj dalje