Mnogo toga akcionarska društva u Bosni i Hercegovini kojima je stalo da cijena akcije pokazuje pravu vrijednost kompanije, među kojima je i Mtel a.d. Banjaluka, mogu učiniti kako bi povećala tražnju za svojim akcijama.
U okvirima tradicionalne korporativne kulture, objavljivanje kalendara zarada (earnings calendar), tj. datuma objavljivanja svih finansijskih izvještaja kompanije tokom godine, početni je korak u motivisanju tržišta da kupuje akcije kompanije.
Svaki marketing započinje informisanjem tržišta o robi koju može kupiti, a cijena akcije zavisi od rezultata poslovanja koje kompanija obećava da će objaviti na tačno određeni dan.
Dok čekaju objavu rezultata, investitori kupuju ili prodaju akcije i, kladeći se na njene rezultate poslovanja, prometuju akcijama i utiču na njihovu cijenu.
Među najvažnijim parametrima poslovanja koji, formirajući očekivanja, određuju cijenu akcije su ukupni prihodi, EBITDA (zarada prije kamata, oporezivanja i amortizacije) i poslovni rezultat.
Bitne očekivane parametre poslovanja, u obliku planiranih veličina, može tržištu saopštiti sama kompanija – i to je oblik podsticanja tražnje za akcijama i utiče na formiranje očekivanja o poslovanju kompanije i cijeni njenih akcija.
Objava planiranog prihoda, operativnog rezultata i dobiti predstavlja svojevrstan budući vodič (forward guidance) za tržište, vlasnike akcija i potencijalne investitore o planiranim glavnim elementima bilansa uspjeha kompanije.
Informaciju o planskim veličinama tržište može nadopuniti vlastitim procjenama poslovanja kompanije, kroz očekivanja analitičara, na osnovu čega se formiraju tržišna očekivanja o radu kompanije, u obliku prosječno očekivanih rezultata poslovanja.
Taj tržišni konsenzus se u momentu objavljivanja rezultata poslovanja upoređuje sa stvarnim rezultatima. Ako su oni bolji od konsenzusa, cijena akcije u pravilu pozitivno reaguje, a ako podbace, berza koriguje njenu tržišnu vrijednost. Naravno, tržište ne reaguje samo na ostvareni rezultat – ono reaguje i na očekivanja kompanije o budućem poslovanju.
Nije bitno samo puko informisanje o ostvarenim poslovnim rezultatima, bitan je i način informisanja – kanal distribucije finansijskih novosti.
Na razvijenim finansijskim tržištima rezultati se, u skladu sa kalendarom zarada, saopštavaju kroz objavu finansijskih izvještaja, prezentacije kompanije, konferencijske pozive sa investitorima i analitičarima (earnings call) i video-prenose (webcast), a vrlo rijetko samo objavljivanjem izvještaja na portalu kompanije i berze na kojoj se akcijama trguje.
Publika, tržište i investitori medijsku promociju poslovanja kompanije, audio i video konzumaciju informacija o poslovanju, doživljavaju kao prirodni oblik ispoljavanja korporativne kulture i izgradnje trajne veze između upravljačkih i vlasničkih struktura kompanije.
Tržište želi da vidi i čuje ljude koji vode kompaniju kojoj su povjerili ili planiraju povjeriti svoj novac kroz kupovinu vlasničkog udjela.
Na ovaj način formirano povjerenje u upravljače održava interesovanje za akcije čak i kada su ostvareni rezultati slabiji od očekivanih – tržište dobre ili loše vijesti ne želi samo da pročita, ono želi da ih čuje iz usta ljudi koji vode firmu i kreiraju njene poslovne ishode.
Većina akcionarskih društava vrlo brzo nakon skupštine akcionara stavlja tržištu na uvid osnovne informacije sa skupštine, a na ostale informacije, koje su sadržane u zapisniku, mora se čekati do sljedeće skupštine, kada se on objavljuje, a na skupštini i usvaja.
Akcionarska društva pretežno jednom godišnje zakazuju i održavaju skupštine akcionara. Samo neposredni učesnici skupštine akcionara i njihove kompanije znaju detalje razgovora na skupštini, i to godinu prije objavljivanja zapisnika.
Ovakva dinamika objavljivanja zapisnika stavlja u povlašten položaj učesnike skupštine akcionara, a ostali, veći dio tržišta, ostavlja u mraku i stanju nagađanja o tome šta je na skupštini akcionara detaljno saopšteno.
Ovdje više nije riječ samo o korporativnoj kulturi. Ovdje je riječ i o informacionoj asimetriji i ravnopravnosti tržišnih učesnika u pristupu informacijama koje mogu uticati na cijenu akcije.
Navešćemo jedan primjer ove vrste.
Na skupštini akcionara 23.jun 2026. Mtela a.d. Banjaluka saopšten je iznos dobiti koju Mtel planira ostvariti u 2026., ali taj podatak nije sadržan, što je opravdano, u informaciji sa skupštine akcionara. Biće saopšten tržištu i svoj javnosti tek u materijalima za narednu sjednicu akcionara, koja će se, ako se bude pratila ustaljena dinamika sazivanja skupština, održati tek za godinu dana.
Zapisnik je javna isprava, on sadrži apsolutno sve informacije sa skupštine, izlaganja svih učesnika. Da bi on bio stavljen javnosti na uvid, skupština akcionara ga mora usvojiti i stoga bi se zapisnik neposredno nakon skupštine trebao poslati svim učesnicima skupštine na izjašnjenje i usvajanje – najbolje u formi neke brze, ad hoc skupštine akcionara, na kojoj bi se odlučivalo samo o usvajanju zapisnika. Time bi ravnopravno informisani postali i oni tržišni učesnici koji nisu učestvovali na skupštini.
Cilj predloženih mjera poboljšanja tržišta akcija, tržišne reforme, jeste davanje prikladnih poslovnih impulsa tržišnim akterima, u okviru razvoja višeg nivoa profesionalne svijesti, koji prevazilazi postojeće, dominantne oblike društvene svijesti u BiH (politička, religiozna, nacionalna, sportska, kulturna, filozofska…).
Profesionalna svijest na tržištu kapitala podrazumijeva praćenje finansijskih izvještaja, formiranje očekivanja, vrednovanje kompanija, praćenje odstupanja ostvarenih od očekivanih rezultata i razlikovanje fundamentalnih informacija od informacija koje nemaju dugoročan uticaj na vrijednost kompanije.
Razvoj ovoga oblika profesionalne svijesti nije moguć bez višeg nivoa korporativne kulture i aktivnog, neposrednog, vizuelno-akustičnog informisanja investitora.
Tržišni kalendar, zakazivanje objava kvartalnog, polugodišnjeg, devetomjesečnog i godišnjeg finansijskog izvještaja, uz publikovanje planiranih ili očekivanih rezultata poslovanja, ima za cilj da razvije koncept očekivanja na tržištu akcija u BiH.
Jednim velikim djelom očekivanja se formiraju planski. Drugi dio očekivanja se formira stihijski, pristizanjem neočekivanih informacija na tržište.
Očekivanja o poslovanju firme jedan su od glavnih elemenata cijene akcije. Bez stalno prisutnih i informacijama oblikovanih očekivanja promet će uvijek biti ili nizak ili nedovoljno visok za otkrivanje fer vrijednosti kompanije.
Svako tržište cijeni informacionu otvorenost kompanije. Tržište pokreću informacije, informacije kreiraju očekivanja, a novoformirana očekivanja nova su vrsta informacija i ona šalju tržištu nove signale, koje ono ugrađuje u cijenu.
Profesionalno informisanje ne znači da će cijena akcije automatski rasti. Ako su vijesti loše, bolje informisanje može ubrzati i njen pad. Ali profesionalno informisanje smanjuje informacionu asimetriju, povećava interesovanje investitora i likvidnost akcije i omogućava tržištu da efikasnije otkriva njenu fer vrijednost.
Ako je akcija zbog nedostatka informacija potcijenjena, uklanjanje informacionog diskonta može značiti i rast njene cijene.
Na kraju trgovačkog dana (14.8.2026) raspored kupovnih i prodajnih naloga vrlo je nepovoljan za vlasnike akcija Mtela.
Knjiga naloga, Mtel a.d. Banjaluka, poslije trgovačkog dana 14.8.2026.
Izvor: www.blberza.com.
Da je Mtel a.d. Banjaluka napravio prezentaciju polugodišnjih rezultata, organizovao konferencijski poziv ili webcast i obavijestio javnost da je polugodišnja neto dobit u 2026. godini za 47,7% veća u odnosu na isti period prethodne godine, te da je plan premašen za X%, knjiga kupoprodajnih naloga mogla je izgledati ovako.
Prvi hipotetički prikaz mogućeg uticaja pozitivnog informacionog šoka na knjigu naloga Mtela a.d. Banjaluka
( poslije trgovačkog dana 14.8.2026.)
Izvor: Bife.ba. Napomena: Hipotetički prikaz mogućeg uticaja pozitivnog informacionog šoka na knjigu naloga – ne predstavlja prognozu cijene akcije.
A da je Uprava Mtela a.d. Banjaluka tom prilikom saopštila da do kraja godine očekuje ovakav ili približno sličan trend rasta neto dobiti, ne samo da bi dio prodajnih naloga možda bio povučen, već bi i kupovni mogli biti znatno umnoženi?
Drugi hipotetički prikaz mogućeg uticaja pozitivnog informacionog šoka na knjigu naloga Mtela a.d. Banjaluka
( poslije trgovačkog dana 14.8.2026.)
Izvor: Bife.ba. Napomena: Hipotetički prikaz mogućeg uticaja pozitivnog informacionog šoka na knjigu naloga – ne predstavlja prognozu cijene akcije.
Ako se do kraja godine održi rast neto dobiti od 47,7%, pri isplati 34,1% neto dobiti u obliku dividende, dividenda po akciji bi za 2026. godinu iznosila 0,079 KM (0,1576 KM × 1,477 × 0,341).
Profesionalno informisanje tržišta ima moć da bitno promijeni tržišnu percepciju određene kompanije. Sa promjenom percepcije mijenja se i raspoloženje investitora, a izmijenjeno raspoloženje je pogonsko gorivo za promet i cijenu akcije.
Kako bi se poredali kupovni i prodajni nalozi, i po kojim cijenama, da je kojim, za akcionare i investitore, sretnim slučajem Mtel objavio da planira polugodišnju isplatu dividende, tj. isplatu međudividende, kao što je to nekad bila učestala praksa, ne usuđujemo se prognozirati.
Cilj profesionalnog poslovnog informisanja nije da cijenu akcije podigne iznad njene vrijednosti. Cilj je da ukloni informacioni diskont, smanji informacionu asimetriju, poveća likvidnost i omogući tržištu da otkrije vrijednost kompanije.
Profesionalno informisanje ne može od loše kompanije napraviti dobru akciju.
Ali može jednu izuzetno dobru kompaniju predstaviti u pravom svjetlu.
PORICANJE ODGOVORNOSTI
Analize finansijskog tržišta i, ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) na Bife.ba, ne predstavljaju na bilo koji način prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su samo lični stavovi autora, a ne investiciono savjetovanje ili privatno bankarstvo.
