Vlada Republike Srpske je predložila, a Narodna skupština Republika Srpska će, izvjesno je, prihvatiti, da se kamatne stope po kojima se dugoročno zadužuje Republika Srpska (RS) povećaju.
Category: Learned lessons/Naučene lekcije
Devizni kurs eura u odnosu na dolar – Preko bare
Centralna banka Sjedinjenih Američkih Država (FED) je 15.juna odlučila povećati svoju referentnu kamatnu stopu za 0,75 procentnih poena i ona se sada kreće u intervalu između 1,5% i 1,75%.
Ekonomska cijena rata – Putinova inflacija?
Što je poruka jednostavnija veći broj ljudi je može shvatiti.
Monetarna politika Srbije u 2021.godini- U potrazi za izgubljenim rastom
Narodna banka Srbije (NBS) je tek u aprili ove godine, nakon tačno 9 godina, odlučila da ponovo poveća kamatne stope, a povećala je referentnu kamatnu stopu i u maju i u junu i sada je njena vrijednost 2,5%.
Posljedice rasta kamatnih stopa na bilanse američkih banaka – Kao na iglama
U aktivi banaka koje posluju u BiH, ako se izuzmu obveznice javnog duga RS i FBiH, gotovo da i nema obveznica pa veza između globalnog rasta kamatnih stopa i imovine finansijskih institucija u koje spadaju banke, nije tako očigledna.
Emisije javnog duga u Srbiji – Po 48. put
Sa aspekta javnog duga nova godina je Srbiji počela loša, a nastavila je još lošije.
Rast inflacije u eurozoni kao dobra vijest – Napokon jedna dobra greška
Evropska centralna banka (ECB) kao i sve ostale centralne banke pravi i objavljuje prognozu inflacije.
Uticaj rata u Ukrajini na svjetske berze – Crvenozeleni dan D
Kako objasniti da su 30.marta berzanski indeksi akcija na Moskovskoj berzi, rublja i cijene svih najvažnijih roba porasli (u odnosu na 29.mart), a da su sa druge strane vodeći indeksi akcija u EU, SAD i ostalim zemljama G7 bili u padu?
Tražnja za američkim dolarom – U Boga i Diksi mi vjerujemo
U moru informacija sa angloameričkog i evropskog tla na medijskom tronu 23.marta 2022. je informacija da će ruski izvoznici gas uskoro početi prodavati za rublje umjesto za dolare.
Sberbank a.d. Banjaluka – Kada ekonomisti utihnu
Prije nepune dvije sedmice jedna banjalučka i jedna sarajevska banka u vlasništvu ruskih investitora ili ruske države su se našle u neobranom grožđu zahvaljujući mnogim greškama.
Ovaj tekst posvećujemo prvoj banci.
Reakcija tržišta akcija na pozitivne informacije – Inteligentan investitor
Na mladim i nezrelim tržišima reakcija investitora na nove, javne informacije je vrlo jaka.
Dokapitalizacija elektroenergetskog sektora Republike Srpske – Razvodnjavanje boli
Zadnja rečenica prethodne objave saopštava “da će kretanje BIRS-a u 2022.godini pokazati da li su kupci i prodavci akcija na Banjalučkoj berzi i tržište akcija u cijelini, prevazišli krizu identiteta”.
Kapital banaka – Zaštita povjerilaca
Banke se razlikuju od firmi iz ostalih, nefinansijskih, branši po tome što se u ogromnoj mjeri finansiraju tuđim izvorima finansiranja, a sopstveni izvori finansiranja (kapital) čine daleko manji izvora finansiranja poslovne aktivnosti.
Прецизна пољопривреда – Наука и култура
Захваљујући све доступнијим компонентама прецизне пољопривреде, фармери широм свијета све више користе сензоре у пољопривредној производњи.
Turski i bosanski devizni kurs – Kao nebo i zemlja
Kurs turske lire (međunarodna oznaka TRY) u odnosu na ostale valute se mjenja svaki dan, svaki sat i svaki minut.
Emisije obveznica Republike Srpske na finansijskom tržištu Bosne i Hercegovine – Pravni vakum?
Ekonomski sistem Republike Srpske/RS počiva na izuzetno jakoj dužničko-povjerilačkoj vezi banaka sa sjedištem u RS i javnog sektora RS.
Sarajevska berza i Banjalučka berza – 40 naprema 0
Bez obzira na izrazitu nerazvijenost finansijskog tržišta u BiH berzanski indeksi su koristan pokazatelj ekonomskih tendencija iz kojih se mogu izvući korisni zaključci.
Privredni razvoj u Srbiji – Beogradizacija?
Srpska statistika vrlo profesionalno i predano sakuplja i publikuje podatke o stepenu razvijenosti lokalnih samouprava.
Stopa nezaposlenosti u svijetu i u BiH – Barem 1 sat
Tržište rada je najvažniji dio ekonomskog sistema svake države.
Način funkcionisanja valutnog odbora u Bugarskoj i Hong-Kongu – Posljednje utočište
Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) funkcioniše po modelu valutnog ili novčanog odbora.