Ako se rast kredita banaka u BiH od 10% usporedi s inflacijom iz prethodnog razdoblja, koja je dovela do visokog nominalnog, ali ne i realnog rasta BDP-a, tada u makroekonomskom okviru taj kreditni rast uopće ne izgleda visok.
Na početku posljednjeg vala visoke inflacije, 2020. godine, omjer kredita i BDP-a iznosio je 0,55 : 1, dok je krajem 2024. ukupni iznos kredita svih banaka u BiH pao ispod polovice BDP-a (48%).
Taj je omjer smanjen unatoč brzom rastu kredita tijekom posljednje tri godine, zbog znatno većeg inflatornog povećanja nominalnog BDP-a, koji je nadmašio rast kreditne aktivnosti.
Gledano kroz prizmu kredita i u usporedbi s godišnjom novostvorenom vrijednošću (bruto domaćim proizvodom), značaj banaka u BiH opada ili ostaje nizak – no riječ je o trendu prisutnom u cijeloj eurozoni, pa tako i u zemljama njezine periferije.
U širem smislu, s obzirom na to da banke kreiranjem kredita stvaraju novac – odnosno kupovnu moć – smanjenje omjera između kredita i depozita označava ograničenje ponude novca, odnosno monetarnu i kreditnu restrikciju.
Dobar pokazatelj stupnja restrikcije u ponudi kredita upravo je omjer kredita i depozita – krediti su glavni proizvod banaka, dok su depoziti, ako ih promatramo statički, „sirovina“ za njihovu proizvodnju.
Omjer kredita i depozita pokazuje „prerađivačke kapacitete“ banaka i odgovara na pitanje – raste li ili pada sposobnost banaka da transformiraju depozite u kredite – poput industrije koja od sirovina stvara gotove proizvode.
Omjer kredita i depozita
Prvo tromjesečje 2007. – Prvo tromjesečje 2025.
Izvori: Eurostat i CBBiH.
Bosanske banke dio su šireg trenda ograničenja ponude bankarskog novca, prisutnog u eurozoni od 2008. godine, bez obzira na to što ova tvrdnja može izgledati proturječna s obzirom na ekspanzivnu monetarnu politiku ECB-a do kraja 2022.
U eurozoni od 2008., u Hrvatskoj najkasnije od 2012., a u BiH od 2013. ili 2014. godine, bilježi se smanjenje „prerađivačkih kapaciteta“ bankarskog sektora. Taj je trend izražen i vidljiv, iako se u Hrvatskoj čini da se pokušava preokrenuti – i dalje ostaje na vrlo niskim razinama, vjerojatno zbog regulatornih ograničenja kreditiranja fizičkih osoba.
S obzirom na to da su bosanske banke uglavnom u stranom vlasništvu, slijede trendove u neposrednom okruženju, gdje također posluju banke istih vlasnika kao u BiH.
Općenito, banke u eurozoni, kao i u BiH, vode vrlo restriktivnu i opreznu kreditnu politiku. Ona proizlazi iz općeg trenda i poslovnog modela koji bankama i dalje osigurava solidnu profitabilnost, jer se dio imovine koji nije plasiran kroz kredite ulaže u vrijednosne papire i oročene depozite koji, zahvaljujući još uvijek visokim kamatnim stopama, donose dodatnu zaradu.
Prosječna europska banka je krajem 2024. svojim vlasnicima donosila povrat na kapital (ROE) od 9,54%. Usporedbe radi, povrat na kapital za banke u Hrvatskoj i BiH u prvom tromjesečju 2025. godišnje iznosi 15%, dok je tijekom pandemije koronavirusa 2020. ROE banaka u eurozoni bio ravan nuli.
Od 2022. godine omjer kredita i depozita banaka u BiH kreće se između 0,75 i 0,8, dok je 2008., usred globalne financijske krize, iznosio 1,2 – krediti su tada premašivali depozite za 20%.
U prvom tromjesečju 2025. ti su pokazatelji za eurozonu i Hrvatsku iznosili 0,72 i 0,94.
Na relativno sužavanje kreditnog tržišta (omjera kredita i depozita), banke su odgovorile promjenama u cjenovnoj politici.
Kapaciteti banaka za „prerađivanje“ depozita u kredite ostaju niski u odnosu na vrhunac njihove aktivnosti, ali je bankarska profitabilnost očuvana te nije pogođena provedenom kreditnom restrikcijom.
