Лијева нога и десна рука

Устав Републике Српске може постати један од главних „инструмената“ економске политике и економских реформи у Српској, али и у цијелој Босни и Херцеговини, уколико творац закона  то жели.

Читај даље

До извора два путића

Појам „флексибилно тржиште рада“ је појам из економске струке. Истовремено то је и еуфемизам. У граматици еуфемизам представља стилску фигуру којом се неки израз замјењује са неким другим изразом, са различитим циљевима – бонтона ради, да се не повриједи нека друга страна, а понекад и да се прикрије права суштина ствари.

Читај даље

Куцнуо је час

У БиХ се уговарају кредити са фиксном и са промјенљивом каматном стопом. Као промјенљива каматна стопа се већ годинама користи ЕУРИБОР (eng. Euro Interbank Offered Rate – међубанкарска каматна стопа понуђена на кредите у еврима). То је просјечна каматна стопа по којој европске банке једна другој посуђују новац, а у БиХ се наjчешће користи дванaeстомјесечни ЕУРИБОР (12 м ЕУРИБОР). Подаци о висини ЕУРИБОР-а се објављују сваки дан.

Читај даље

Економија и демографија

Циљ економије је обезбјеђење услова за живот људи, односно подмирење материјалних потреба. Дакле, у центру економије су (или би требали бити) људи и њихово благостање, мада су кроз историју различити привредни системи различито рјешавали питање производње добара, расподјеле између различитих друштвених група и потрошње.

Читај даље

Стара школа

Инвестиције тј. улагања су друго име за набавку, куповину, изградњу основних/сталних средстава.

Улагање у основна средства = економски развој.

Читај даље

Окрени, обрни и стани

Наша земља је у задњих 30 година прошла кроз неколико таласа смањења учешћа индустријске производње у БДП-у или како се то стручно каже деиндустријализације, а  најновији талас је у току.

Читај даље

Bez kiseonika

Кад не би било радничких дознака из иностранства, кредита ММФ-а и осталих ино финансијских установа, улаза страног капитала у БиХ кроз директне и портфолио инвестиције  и кроз давање страних кредита бх банкама и предузећима босанскохерцеговачки спољнотрговински сектор би већ одавно остао без девиза тј. без кисеоника.

Читај даље

Босанска девизна нирвана

У 2016. години Народна скупштина Републике Српске  је расправљала о кредитима са девизном клаузулом у швајцарским францима (ЦХФ). Франак је претходно (2015.) нагло ојачао/апресирао што је корисницима ових врста кредита значајно увећало обавезе, прво по главници кредита, а потом и по камати.

Читај даље

Nož i pogača

Dijagnoza je grčka riječ koja se prevodi kao prepoznavanje, raspoznavanje, a najčešće se odnosi na bolest. “Dijagnosticirati” u medicinskoj struci, znači prepoznati neku bolest. U ekonomskoj struci postoji pojam “makroekonomska dijagnostika”. Ekonomske bolesti se najlakše prepoznaju kroz poređenje ekonomskih sistem,  pri čemu jedan ili više  ekonomskih sistema služe kao uzor, jer nisu obolili. Dijagnosticirati u ekonomiji, ne mora uvijek značiti otkrivanje bolesti, već se može odnositi i na otkrivanje nekih karakteristika ekonomskog sistema ili osobina nekih ekonomskih pojava u tom sistemu.

Čitaj dalje

Reks

U junu 2018. godine, nakon punih 17 godina, Republika Srpska je smanjila zakonsku zateznu kamatnu stopu (ZZKS).  Ja sam javno od 2014.g. predlagao da se za novi nivo ZZKS odredi 12% (umjesto 18%). Otišao sam i korak dalje pa sam načinu određivanja promjenljive ZZKS posvetio jedan cijeli stručni članak.

Čitaj dalje

Kosa na glavi

BH statistika iz godine u godinu napreduje. Usavršavaju se  postojeće i iz EU prenose nove  metodologije za obuhvatanje i prezentovanje podataka, a povećava se  i  ažurnost objavljivanja podataka, kao i njihova preciznost. Čitaj dalje

Sloboda izbora

Glavni cilj novčane/monetarne politike Evropske centralne banke (ECB) je stopa inflacije tj. stopa rasta potrošačkih cijena. Cilj ECB je inflacija na godišnjem nivou od blizu ali ispod 2% (eng. close but below 2%), i to u srednjem roku. Cilj je usvojen 1998.g., a preciziran 2003.g. od strane Upravnog vijeća ECB. Ova inflacija se zove ciljana inflacija, a ova vrste novčane politike se zove ciljanje inflacije ili inflaciono targetiranje (eng. target – cilj). Zašto ECB „ganja“ rast cijena/inflaciju od 2% i kako to čini? Čitaj dalje

Crno-bijeli svijet

Fiksni devizni kurs domaće valute u odnosu na evro (EURBAM = 1,955830 ) stvara privid da nije bitno  u kojoj se valuti BiH tj. njeni entiteti zadužuju. U strukturi bh ukupnog duga preovladava spoljni dug (vidjeti grafikon), a to predstavlja dug u devizama, tj. stranim sredstvima plaćanja. Zato podijela na unutrašnji  i spoljni dug predstavlja zapravo pokazatelj devizne  strukture bh ukupnog duga. Čitaj dalje

Neiskorišten finansijski resurs

Od decembra 2018. godine, u zadnja četiri mjeseca, Federacija Bosne Hercegovine je izvršila  jednu emisiju petogodišnjih obveznica, a tokom 2019.g. zasada nijednu. Emisija (20 miliona KM) je  prodata po do sada najnižoj kamatnoj stopi (precizniji naziv je stopa prinosa do dospjeća) od 0,91% (vidjeti grafikon), a i prethodna emisija petogodišnjih  obveznica (decembar 2017.g.)  je prodata po, za to vrijeme, rekordno niskoj kamatnoj  stopi od  1,2%. Čitaj dalje

Javnost rada javnog sektora

Javni dug je jedna od najznačajnijih  makrovarijabli, pored stope nezaposlenosti, inflacije, salda  tekućeg računa i BDP-a (stope rasta  i per capita). Ako država duguje  rezidentima (stanovnicima zemlje) govorimo o unutrašnjem dugu.  Dug prema stranicima (nerezidentima) je spoljni dug.  Zbir spoljnog i unutrašnjeg duga daje ukupni dug. Čitaj dalje

(Ne)zakonit Žuti prsluk

Kao i studentski  protesti  1968. godine i  pokret Žutih prsluka se u svom najradikalnijem obliku veže za Francusku, a tu mu je i izvor.  Visok nivo građanske svijesti se  u trenucima velikih društvenih  i  ekonomskih potresa u Francuskoj uvijek izlijeva na  trgove i ulice. Čitaj dalje

Vidovdanska “predrasuda rodne grude”

Na Vidovdan  2018. godine emisija  petogodišnjih obveznica Republike Srpske uvrštena je na Bečku  berzu. Ova emisija je jedinstven  događaj. Prvi put u istoriji Bosne i Hercegovine  jedan njen  entitet prodaje  obveznice, zadužuje se na stranoj berzi – do Vidovdana  sve emisije Srpske su bile na BLSE (Banjalučka berza). Čitaj dalje

En pi el

Samo kritikovati, a ne predlagati, je  loše. Kritikovati i predlagati je  u  principu dobro,  ali samo ako su kritika i prijedlozi argumentovani.  Spoj kritike i prijedloga može uticati na dio javnog mnjenja, ali u nedostatku stručne argumentacije njih dvoje mogu tok društvene svijesti pogrešno usmjeriti. Čitaj dalje

O mačkama, miševima i riži

Široko rasprostranjena  predrasuda  je  da su plansku ekonomiju imale i imaju samo  bivše ili sadašnje komunističke zemlje, SSSR i Kina. Indija je parlamentarna demokratija sa višestranačkim partijskim sistemom, a planira svoj ekonomski razvoj od 1951. godine. Indija je i članica Komonvelta na čijem je čelu britanski monarh.  Zadnji petogodišnji plan (dvanaesti) je završen 2017.godine, a od aprila 2017. godine je pokrenut trogodišnji akcioni plan. On je dio  sedmogodišnjeg strateškog dokumenta, koji je izrađen unutar petnaestogodišnjeg planskog dokumenta. Čitaj dalje