Uhvaćen u klopku vodećih svjetskih medija (eng. mainstream media, MSM) i lokalnih medija koji iz raznih motiva preuzimaju od MSM informacije prosječan čovjek prisiljen je da razmišlja i djeluje kratkoročno.
Category: For thinking/Za razmišljanje
Američka monetarna politika – Miki Maus?
Pristalice teorije evolucije ljudskog roda smatraju da je daleki predak Homo Sapiensa morao po svojoj prirodi biti oportunista, jer je samo tako mogao opstati u surovoj životnoj sredini.
Razlozi britanskog ekonomskog fijaska – Dvojac bez logike
Promjene u poreskoj politici, a posebno smanjenje poreskih stopa, se lakše provode ako je budžet popularno rečeno „pun“.
Posljedice loše ekonomske politike u Ujedinjenom Kraljevstvu – U zemlji čuda
Poslovne odluke donose ili direktno ljudi, ili softeri koje su kreirali ljudi, a u koje je ugrađen ljudski način djelovanja, ponašanja i reagovanja.
Neuspjeli eksperiment sa ekonomijom ponude u Velikoj Britaniji – Superhik
Velika većina laika, ali i mnoštvo ekonomista, ne razumije ekonomsku pozadinu naglog pada vrijednosti britanske funte koji se desio krajem septembra.
Suština ekonomije ponude – Gospodin Regan i gospođa Tačer
Poreski sistemi ogromne većine zemalja su, s obzirom na odnos poreske stope i veličine poreske osnovice, progresivni.
Rast kamatnih stopa Evropske centralne banke – Velika nervoza
Kada kamatne stope rastu najmanje su nervozna ona pravna ili fizička lica koja su uzela dugoročne kredite sa fiksnom kamatnom stopom neposredno prije početka rasta kamatnih stopa.
Proizvodnja električne energije u BiH – Energetska bajka
U Bosni i Hercegovini se vole hvaliti proizvodnjom električne energije, pa bi se mogao izvesti zaključak da je ova djelatnost u stalnom rastu?
Inflaciona očekivanja u Bosni i Hercegovini i Evropskoj uniji – Nekada i sada
Iz perspektive poratnih devedesetih godina sadašnja inflacija u Bosni od 16,8% (avgust 2022) ne predstavlja neki ogroman ekonomski poremećaj?
Da li je korištenje slobodnih deviznih rezervi CBBiH za kreditiranje bosanskih entiteta u suprotnosti sa modelom valutnog odbora? – Ako laže koza, ne laže rog
Na prijedlog člana Predsjedništva BiH g.Milorada Dodika da CBBiH slobodne devizne rezerve posudi bosanskim entitetima CBBiH je reagovala izuzetno negativno.
Цијена пшенице и нафте – Шта је сијенка, а шта извор свјетлости
У производњи најважнијих пољопривредних култура, пшенице, кукуруза и соје, највећи удио у трошковима производње узима цијена обраде земљишта, односно утрошена нафта.
Da li bi kreditiranje bosanskih entiteta od strane Centralne banke BiH proizvelo dodatnu inflaciju u BiH? – Mirno spavaj nano sve je zaključano
Tokom zadnjih mjeseci obnovljen je prijedlog da Centralna banka BiH (CBBiH) počne davati kredite bosanskim entitetima.
Prestanak rasta životnog standarda u Srbiji – Uvoz inflacije
Srbija vodi vrlo aktivnu ekonomsku politiku, koja se preko privrednog rasta, odrazila izuzetno pozitivno na realne neto zarade i životni standard građana Srbije.
Kupovna moć radničkih zarada u BiH – Pad zbog inflacije
U prethodnom tekstu izračunali smo realne zarade za američku ekonomiju, a u ovome ćemo to učiniti za bosansku ekonomiju.
Realne zarade u Americi – Nakon skoro 50 godina na istom mjestu
Samo su promjene u realnim zaradama jedini pravi pokazatelj promjena u životnom standardu građana.
Indeks potrošačkih cijena – Stalno rastu
Promjene cijena roba i usluga namjenjenih potrošnji , ili skraćeno inflacija, može se mjeriti na različite načine.
Nominalne zarade u SAD – Nikad bolje?
U ekonomiji se uvijek pravi razlika između nominalnih i realnih veličina.
Loši krediti u Hrvatskoj – Država ili „kolonija“
Loši krediti u bilansima banaka su oni koje dužnici ne vraćaju, ili koje nikada neće vratiti.
Smanjenje cijena željeza – Hlađenje
Malo je roba, pogotovo trajnih potrošnih dobara, koje u sebi ne sadrže željezo ili čelik.
Jugoslovenska antikrizna ekonomska politika u eurozoni – Socijalizacija gubitka
Kamatna stopa je cijena novca na tržištu kredita, a prinos cijena novca na finansijskom tržištu.
Cijene stanova u novogradnji – Zona sumraka
U kojoj mjeri je ekonomija BiH integrisana u svjetsku ekonomiju može se samo djelimično odgonetnuti posmatranjem domaćih cijena i stranih cijena.
Efekti sankcija i rata – Ekonomski nazadak
MMF dva puta u toku godine, u aprilu i oktobru, daje prognozu kretanja glavnih ekonomskih pokazatelja po državama.
Rast cijena stanova – Šišanje?
Svaki čovjek i svako domaćinstvo su, u manjoj ili većoj mjeri, zainteresovani za cijenu po kojoj se stanovi prometuju.
Rast kamatnih stopa na obveznice Federacije Bosne i Hercegovine – Očekivano
Preključe 20.jula Republika Srpska emitovala je 49.emisiju obveznica.
Vlasnici doma – Krov nad glavom ili posao
U većini zemalja postoji statistika koja registruje procenat stanovnika koji žive u objektima koji su u njihovom vlasništvu, ili u vlasništvu nekog člana porodice kojoj oni pripadaju.
Produktivnost rada – Koliko smo vrijedni
U čovjekovoj je prirodi je da se iz dana u dan usavršava u poslu koji radi.
Kamatna stopa u Njemačkoj i Grčkoj – Najbolji sudija
Razlika u kamatnim stopama na državne desetogodišnje obveznice može poslužiti kao osnova za upoređivanje ekonomskog stanja u različitim zemljama, ali samo pod uslovom da su sve ostale makrovarijable približno na istom nivou.
Kamatni raspon ili spred – Ekonomija iznad svega
Svaki ekonomski razuman čovjek (lat. homoeconomicus) će uvijek nastojati da robu kupi po što nižoj cijeni.
Rast kamatnih stopa – Još uvijek se isplati dugovati
Jednostrano posmatranje promjena u ekonomskom sistemu može dovesti do površnih i pogrešnih zaključaka.
Američka ekonomija u Drugom svjetskom ratu – Nekom rat, a nekom brat
To što u nekom ratu državljani neke zemlje ginu, jer je zemlja u ratu, uopšte ne mora značiti da ekonomije te zemlje ne napreduje.
Devizni kurs eura u odnosu na dolar – Preko bare
Centralna banka Sjedinjenih Američkih Država (FED) je 15.juna odlučila povećati svoju referentnu kamatnu stopu za 0,75 procentnih poena i ona se sada kreće u intervalu između 1,5% i 1,75%.
Inflacija u Bosni i inostranstvu – Poput papagaja
Preko fiksnog deviznog kursa (1 EUR = 1,95583 KM) Bosna uvozi inflaciju iz svih zemalja sa kojima trguje.
Ekonomska cijena rata – Putinova inflacija?
Što je poruka jednostavnija veći broj ljudi je može shvatiti.
Stanje srpske ekonomije u 1999.godini – Desetkovana
Svi znaju, a Rusi priznaju, da ekonomske sankcije Evropske Unije, SAD i ostalih zemalja, uvedene zbog ruskog napada na Ukrajinu značajno utiču na ekonomiju Ruske Federacije.
Monetarna politika Evropske centralne banke – Gledaj šta rade, a ne šta govore
Ekonomisti iz Zapadne Evrope su zadnjih 30 godina poručivali svim centralnim bankama iz Istočne i Južne Evrope da ne kreditiraju svoju državu i svoje banke.
Cijene državnih obveznica u zoni eura – Kraj mirnog sna
U jednoj od prethodnih objava na temu cijene obveznica ukazali smo na ogromne gubitke kojima su izloženi vlasnici korporativnih obveznica zbog rasta kamatnih stopa, a u ovoj objavi ukazujemo na tu istu pojavu, ali na primjeru državnih obveznica zone eura.
Posljedice rasta kamatnih stopa na bilanse američkih banaka – Kao na iglama
U aktivi banaka koje posluju u BiH, ako se izuzmu obveznice javnog duga RS i FBiH, gotovo da i nema obveznica pa veza između globalnog rasta kamatnih stopa i imovine finansijskih institucija u koje spadaju banke, nije tako očigledna.
Kamatna stopa u Frankfurtu – Na međunarodnoj sceni
Emisija sedmogodišnjih obveznica Republike Srpske (RS) od 18.5. i 19.5.2022. nije bila 100% uspješna, jer je RS tražila da bude kreditirana po kamatnoj stopi od 3,6% na, a jedan dio investitora na to nije želi pristati.
Američka monetarna politika – Obećanje ludom radovanje?
FED (centralna banka SAD) je nekoliko puta do sada planirao da prestane sa zasipanjem američke i svjetske ekonomije ogromnom količinom dolara, ali uvijek se pojavljivao novi razlog, koji je predstavljan kao izgovor, da to ne čini.
Emisija obveznica Republike Srpske – U nastavcima
Danas je Republika Srpska emitovala 48. emisiju obveznica u pokušaju da od povjerioca, investitora, pozajmi 40 miliona KM na 7 sedam godina po kamatnoj stopi od 3,5%.
Emisije javnog duga u Srbiji – Po 48. put
Sa aspekta javnog duga nova godina je Srbiji počela loša, a nastavila je još lošije.
Uzrok rasta cijena metala – Rat je promjenio sve?
U avgustu prošle godine prognozirali smo pad cijena metala, jer se ključni robni indeks (Commodity Metals Price Index) već treći put nije uspio probiti iznad granice od 126 poena.
Nastavak sage o Sber banci – Niko nas o tome obavijestio nije
Redova ispred Sber banaka na koje su štediše i ostali deponenti “navalili” zbog sankcija uvedenih Rusiji u vezi sa ratom u Ukrajini više nema što bi trebao biti znak da je bankarska panika prošla i da su se banke u BiH vratile uobičajenom načinu funkcionisanja?
Ekonomski rast od 2000. godine – Razbijene iluzije i čarobni štapić
Veliki broj građana u Srbiji i Bosni i Hercegovini od 1999.godine ima pozitivno mišljenje o razvoju ruskog duštva, jer je te godine upravljanje Rusijom povjereno osobi koja i danas vodi Rusiju.
Svjetske berze 50 dana nakon početka rata u Ukrajini – Kada kola krenu nizbrdo
Neposredno nakon početka ruskog napada na Ukrajinu prognozirali smo da će najveći ekonomski gubitnik ovoga rata, pored Ukrajine i Rusije naravno, biti Evropa, a da će se dobitnici rata naći na sjevernoameričkom kontinentu.
