Drama sa ruskim bankama iz sber grupacije se krajem februara i početkom marta odigravala istovremeno u nekoliko država među kojima je bila i država Hrvatska.
Kamatna stopa u Frankfurtu – Na međunarodnoj sceni
Emisija sedmogodišnjih obveznica Republike Srpske (RS) od 18.5. i 19.5.2022. nije bila 100% uspješna, jer je RS tražila da bude kreditirana po kamatnoj stopi od 3,6% na, a jedan dio investitora na to nije želi pristati.
Američka monetarna politika – Obećanje ludom radovanje?
FED (centralna banka SAD) je nekoliko puta do sada planirao da prestane sa zasipanjem američke i svjetske ekonomije ogromnom količinom dolara, ali uvijek se pojavljivao novi razlog, koji je predstavljan kao izgovor, da to ne čini.
Emisija obveznica Republike Srpske – U nastavcima
Danas je Republika Srpska emitovala 48. emisiju obveznica u pokušaju da od povjerioca, investitora, pozajmi 40 miliona KM na 7 sedam godina po kamatnoj stopi od 3,5%.
Emisije javnog duga u Srbiji – Po 48. put
Sa aspekta javnog duga nova godina je Srbiji počela loša, a nastavila je još lošije.
Narodna banaka Srbije povećala kamatnu stopu – U pravo vrijeme?
Narodna banaka Srbije (NBS) je aprilu ove godine, ne čekajući odluke ECB-a o povećanju kamatnih stopa, odlučila da poveća referentnu kamatnu stopu i to prvi put u zadnjih skoro devet godina.
15 godina inflacije u Srbiji – Objektivne okolnosti
Opšti je stav da su zemlje u kojima caruje valuta euro u pogledu kontrole inflacije i zaštite životnog standarda superiorne u odnosu na apsolutno sve balkanske zemlje, a ovaj tekst će pokazati da to možda i nije baš tako.
Uzrok rasta cijena metala – Rat je promjenio sve?
U avgustu prošle godine prognozirali smo pad cijena metala, jer se ključni robni indeks (Commodity Metals Price Index) već treći put nije uspio probiti iznad granice od 126 poena.
Rast inflacije u eurozoni kao dobra vijest – Napokon jedna dobra greška
Evropska centralna banka (ECB) kao i sve ostale centralne banke pravi i objavljuje prognozu inflacije.
Nastavak sage o Sber banci – Niko nas o tome obavijestio nije
Redova ispred Sber banaka na koje su štediše i ostali deponenti “navalili” zbog sankcija uvedenih Rusiji u vezi sa ratom u Ukrajini više nema što bi trebao biti znak da je bankarska panika prošla i da su se banke u BiH vratile uobičajenom načinu funkcionisanja?
Ekonomski rast od 2000. godine – Razbijene iluzije i čarobni štapić
Veliki broj građana u Srbiji i Bosni i Hercegovini od 1999.godine ima pozitivno mišljenje o razvoju ruskog duštva, jer je te godine upravljanje Rusijom povjereno osobi koja i danas vodi Rusiju.
Nejednaka raspodjela imovine kao uzrok rata u Ukrajini – S druge strane jastuka
Sve ključne države, koje su implicitno ili eksplicitno učesnice rata u Ukrajini imaju ekonomske sisteme koji su po jednoj jedinstvenoj karakteristici izuzetno slični.
Svjetske berze 50 dana nakon početka rata u Ukrajini – Kada kola krenu nizbrdo
Neposredno nakon početka ruskog napada na Ukrajinu prognozirali smo da će najveći ekonomski gubitnik ovoga rata, pored Ukrajine i Rusije naravno, biti Evropa, a da će se dobitnici rata naći na sjevernoameričkom kontinentu.
Rast kamatnih stopa na javni dug – Sveprisutan trend
Republika Srpska (RS) će sutra, 19.4.2022, emitovati 47. emisiju obveznica RS nominalne vrijednosti od 35 miliona KM, na rok od 5 godina.
Kamatna stopa na javni dug Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske – Kao nebo i zemlja
Razlika u fiskalnoj poziciji entiteta u BiH traje već godinama, a u 2022. ona se pojačava, međutim ta razlika kao da nije dovoljna da pokrene ekonomske reforme u Republici Srpskoj, a ni da stvori motiv za raspravu na ovu temu.
Razlika u kamatnim stopama kao signal za recesiju – Nije prvoaprilska šala
Sjedinjene Američke Države su mjereno veličinom javnog duga najzaduženija država na svijetu.
U februaru 2022. SAD su dugovale svojim povjeriocima 30,3 hiljade milijardi dolara, ili 30,3 triliona dolara.
Cijena gasa kao simbol (ne)kvaliteta energetske ekonomske politike – Jesti, ili grijati se, pitanje je sad
Evropljanima se energetska kriza u Evropi u vezi rasta cijena gasa predstavlja kao da se radi o energetskoj krizi na svjetskom nivou, ali podaci pokazuju da to uopšte nije tako.
Uslovi isporuke ruskog gasa – Prvoaprilska šala
1.april 2022. najavljen je kao dan od kojeg će se prodaja ruskog gasa naplaćivati u rubljama.
OPEK-a i svjetska finansijska i robna tržišta – Dvije ipo decenije u jednom danu
U prethodnoj objavi od 31.3.2022. prognozirali smo da će „zelena boja na Moskovskoj berzi istovremeno značiti da su indeksi akcija u EU, SAD i ostalim zemljama iz G7 u crvenom“ i upravo to se desilo.
Uticaj rata u Ukrajini na svjetske berze – Crvenozeleni dan D
Kako objasniti da su 30.marta berzanski indeksi akcija na Moskovskoj berzi, rublja i cijene svih najvažnijih roba porasli (u odnosu na 29.mart), a da su sa druge strane vodeći indeksi akcija u EU, SAD i ostalim zemljama G7 bili u padu?

