Kapital može biti u državnoj, privatnoj ili zadružnoj svojini, pa pojam kapitalistička klasa nije nužno vezan samo za fizička lica. U pojedinim kapitalističkim državama često je najveći kapitalista sama država.
Reks
U junu 2018. godine, nakon punih 17 godina, Republika Srpska je smanjila zakonsku zateznu kamatnu stopu (ZZKS). Ja sam javno od 2014.g. predlagao da se za novi nivo ZZKS odredi 12% (umjesto 18%). Otišao sam i korak dalje pa sam načinu određivanja promjenljive ZZKS posvetio jedan cijeli stručni članak.
Austrija zemlja teška
BDP predstavlja vrijednost finalnih proizvoda proizvedenih za godinu dana, a privredni uspjeh najčešeće se mjeri upravo stopom rasta BDP-a. Što je stopa rasta realnog (očišćenog od inflacije) BDP-a veće to je jedna ekonomija uspješnija. Raspodjela BDP-a u ovakvom načinu razmišljanja nije bitna.
Fifty-fifty
Kako podaci u statističkim uzorcima ispoljavaju tendenciju da se grupišu oko nekog centra, statistička nauka je bila prisiljena da izumi mnoštvo mjera centralne tendencije. Čitaj dalje
Kečap
Većina radnika kada je riječ o mjerenju ekonomskih pojava najbolje razumije promjene koje su izražene na godišnjem nivou. Npr. za koliko su porasli troškovi života u odnosu na prethodnu godinu, kolika je godišnja stopa rasta industrijske proizvodnje, za koliko je porasla poljoprivredna proizvodnja u tekućoj godini u odnosu na prethodnu godinu, koliko je godišnja inflacija, koliko metara rakije smo ispekli više u odnosu na prošlu godinu itd. Čitaj dalje
Preko mjere
Jedan od osnovnih makroekonomskih identiteta je izražavanje bruto domaćeg proizvoda po metodi potrošnje ili na osnovu tzv. potrošnog pristupa. Metoda je vrlo jednostavna, logična i intuitivna. Bruto domaći proizvod (BDP) se izražava kao zbir lične potrošnje (C), investicione potrošnje (I), budžetske potrošnje (G) i razlike izvoza (X) i uvoza (M) ili u obliku formule:
(1) BDP = C + I + G + ( X – M )
Kosa na glavi
BH statistika iz godine u godinu napreduje. Usavršavaju se postojeće i iz EU prenose nove metodologije za obuhvatanje i prezentovanje podataka, a povećava se i ažurnost objavljivanja podataka, kao i njihova preciznost. Čitaj dalje
Tranzicija&Prelaz
Imenica “tranzicija” se rijetko prevodi na srpski jezik, jer se odomaćila. Upotreba stranih ili tuđih riječi je jedna krajnje zanimljiva odlika vremena u kojem živimo i novogovora koji upotrebljavamo. U ekonomiji se pojmom tranzicija označava prelaz iz socijalizma u kapitalizam. Čitaj dalje
Sloboda izbora
Glavni cilj novčane/monetarne politike Evropske centralne banke (ECB) je stopa inflacije tj. stopa rasta potrošačkih cijena. Cilj ECB je inflacija na godišnjem nivou od blizu ali ispod 2% (eng. close but below 2%), i to u srednjem roku. Cilj je usvojen 1998.g., a preciziran 2003.g. od strane Upravnog vijeća ECB. Ova inflacija se zove ciljana inflacija, a ova vrste novčane politike se zove ciljanje inflacije ili inflaciono targetiranje (eng. target – cilj). Zašto ECB „ganja“ rast cijena/inflaciju od 2% i kako to čini? Čitaj dalje
Upozorenje sa bauštele
Pored kreditne aktivnosti vodeći pokazatelj promjene u privrednim aktivnostima je, u širem smislu, građevinska aktivnost. Amerikanci su promjene u građevinarstvu suzili na izdavanje građevinskih dozvola. Pojednostavljeno, ako dođe do naglog pada broja izdatih dozvola (uz pogoršanje u nekim od ostalih vodećih pokazatelja promjena u poslovnom ciklusu), u narednih 9 mjeseci se može očekivati da će američka ekonomija ući u recesiju.
Čitaj dalje
Kreditni semafor
Kako će se ponašati, kretati, određene pojave/varijable je jedno od ključnih dilema i predmeta istraživanja u svim ljudskim djelatnostima.Prognoza se može izvršiti manje ili više složenim metodama, a komplikovani načini prognoze nisu garant uspješne prognoze, kao što ni jednostavne metode ne treba a priori odbacivati.
Crno-bijeli svijet
Fiksni devizni kurs domaće valute u odnosu na evro (EURBAM = 1,955830 ) stvara privid da nije bitno u kojoj se valuti BiH tj. njeni entiteti zadužuju. U strukturi bh ukupnog duga preovladava spoljni dug (vidjeti grafikon), a to predstavlja dug u devizama, tj. stranim sredstvima plaćanja. Zato podijela na unutrašnji i spoljni dug predstavlja zapravo pokazatelj devizne strukture bh ukupnog duga. Čitaj dalje
Neiskorišten finansijski resurs
Od decembra 2018. godine, u zadnja četiri mjeseca, Federacija Bosne Hercegovine je izvršila jednu emisiju petogodišnjih obveznica, a tokom 2019.g. zasada nijednu. Emisija (20 miliona KM) je prodata po do sada najnižoj kamatnoj stopi (precizniji naziv je stopa prinosa do dospjeća) od 0,91% (vidjeti grafikon), a i prethodna emisija petogodišnjih obveznica (decembar 2017.g.) je prodata po, za to vrijeme, rekordno niskoj kamatnoj stopi od 1,2%. Čitaj dalje
Nevaljala djeca zone evra i pacta sunt servanda
Treća faza u razvoju EU je bila stvaranje Ekonomske i monetarne unije/EMU. Zemljama EU koje žele da usvoje evro kao zajedničku valutu je propisano 5 uslova koje moraju ispuniti da bi se kvalifikovale za ulazak u monetarnu uniju. Ovi uslovi tzv. uslovi konvergencije su ugovoreni i potpisani, a jedan od njih je da javni dug ne smije preći više od 60% BDP-a. Kriterij važi za zemlju koja se kandiduje za ulazak u monetarnu uniju, a podrazumjeva se i za državu koja je već u monetarnoj uniji, tj. za onu zemlju koja već koristi evro kao jedino zakonsko sredstvo plaćanja. Čitaj dalje
Javnost rada javnog sektora
Javni dug je jedna od najznačajnijih makrovarijabli, pored stope nezaposlenosti, inflacije, salda tekućeg računa i BDP-a (stope rasta i per capita). Ako država duguje rezidentima (stanovnicima zemlje) govorimo o unutrašnjem dugu. Dug prema stranicima (nerezidentima) je spoljni dug. Zbir spoljnog i unutrašnjeg duga daje ukupni dug. Čitaj dalje
(Ne)zakonit Žuti prsluk
Kao i studentski protesti 1968. godine i pokret Žutih prsluka se u svom najradikalnijem obliku veže za Francusku, a tu mu je i izvor. Visok nivo građanske svijesti se u trenucima velikih društvenih i ekonomskih potresa u Francuskoj uvijek izlijeva na trgove i ulice. Čitaj dalje
Vidovdanska “predrasuda rodne grude”
Na Vidovdan 2018. godine emisija petogodišnjih obveznica Republike Srpske uvrštena je na Bečku berzu. Ova emisija je jedinstven događaj. Prvi put u istoriji Bosne i Hercegovine jedan njen entitet prodaje obveznice, zadužuje se na stranoj berzi – do Vidovdana sve emisije Srpske su bile na BLSE (Banjalučka berza). Čitaj dalje
Kome je “kriva” kriva prinosa?
Do 2011. godine Republika Srpska se na domaćem tržištu pretežno zaduživala uzimajući kredite od banaka. A od 2011. godine se počinje zaduživati na bh finansijskom tržištu (preko Banjalučke berze/BLSE ) na rok do godinu dana (trezorski zapisi) ili na rok iznad godinu dana (obveznice). Za Republiku Srpsku između trezorskih zapisa i obveznica sa jedne strane i kredita sa druge strane nema neke suštinske razlike … sve su to različite forme javnog duga. Kupac trezorskog zapisa/obveznice Republike Srpske može prodati trezorski zapis/obveznicu prije dospjeća i na taj način transformisati potraživanje u novac. To je osnovna razlika između zaduživanja na finansijskom i banakarskom tržištu (kredit). Čitaj dalje
Recesija ante portas?
Mi u Bosni i Hercegovini nemamo razvijenu naviku da imenujemo ekonomske periode kroz koje naša ekonomija prolazi, a ako to i činimo onda ih vremenski ne ograničavamo, ili ih do krajnjih granica uopštavamo. Dalje od pojmova finansijska kriza ili globalna ekonomsko-finansijska kriza, za period od 2007.g. tj. 2008.g., bh ekonomska struka još uvijek otišla nije. Iako smo već prilično poodmakli u izgradnji kapitalističkog sistema društveno-ekonomskih odnosa još uvijek nismo usvojili rječnik karakterističan za kretanje kapitalističke privrede u ciklusima koji su naliki na sinusoidi. Pojam recesija se vrlo stidljivo pominje kao da nikada recesija Bosnu ni pohodila nije. Čitaj dalje
Jedan veličina odgovara svima?
Tokom 2009. godine recesija iz SAD prelazi u Evropi. U toj godini samo dvije evropske zemlje (Poljska i Albanija) nisu imale pad realnog BDP-a, a ja sam predložio da BiH analizira ekonomsku politiku tih zemalja, jer je ona, što se vidi po rezultatima, bitno drugačija od ekonomskih politika ostalih zemalja. Čitaj dalje