Da bi se proizvela neka roba/fizički proizvod prvi korak u proizvodnom smislu je kupovina sirovina (mašina je već kupljena). Predradom sirovina dobijaju se poluproizvodi, a na kraju proizvodnog ciklusa finalni proizvod. Čitaj dalje
Kako povećati dostupnost stanova mladim ljudima?
Stimulativna stambeno – kreditna politika IRB – a, sama, nije dovoljna mjera za olakšavanje rješavanja stambenog pitanja mladih. Zato je potrebno da država utiče na povećanje izgradnje stanova kroz saradnju sa građevinskim preduzećima ili uključivanje u proces izgradnje stanova u ulozi investitora.
Čitaj dalje
Bonum omen
Plima i oseka nisu samo prirodni već i društveni fenomeni. Plima u ekonomiji predstavlja period rasta ekonomske aktivnosti, dok je oseka analogna kontrakciji ekonomske aktivnosti. Čitaj dalje
Uticaj italijanske krize na bh izvozni sektor
U jednom od prethodnih postova objašnjena su uzroci, posljedice i trenutno stanje italijanskog “nesporazuma” sa Evropskom unijom. Analiza je vrlo kvalitetna, ali nedostaje joj veza prema BIH. Italijanska političko-ekonomsko-institucionalna kriza, koja traje godinama, se može povezati sa BiH na više načina, a ja sam za ovaj post izabrao bh izvozno tržište. Čitaj dalje
Kamatna stopa na javni dug
U drugoj polovini juna 2018. godine dogodio se za javni dug bh entiteta jedinstven događaj. Republika Srpska emitovala je na Bečkoj berzi (Wiener Borse) petogodišnje obveznice nominalne vrijednosti od 200 mil. EUR, a otkupljeno je 168 mil. EUR. Čitaj dalje
Najvažniji centri globalne trgovine zlatom
Globalno tržište zlata je vrlo kompleksno i konstantno evoluira. Trenutno najvažnije lokacije kada je u pitanju trgovanje investicionim zlatom su OTC tržište u Londonu (zlato prometovano na londonskoj berzi se označava sa Loco London), COMEX – američko (njujorško) tržište fjučersa (futures) i SGE – Kineska berza zlata u Šangaju (Shanghai). Čitaj dalje
Stabilnost konvertibilne marke
Nakon ocjene povjerenja građana u valutni odbor, ispitano je mišljenje građana o stabilnosti, odnosno sigurnosti domaće valute. Čitaj dalje
Valutni odbor u Bosni i Hercegovini
Prema posljednjim podacima štednja građana bilježi rast, te je krajem oktobra ukupna štednja dostigla rekordnu vrijednost od 11,83 milijardi KM. Čitaj dalje
(Ne)uspješnost stambenih kredita Investiciono-Razvojne banke
Stimulativna stambeno – kreditna politika IRB – a nije dovoljna mjera za olakšavanje rješavanja stambenog pitanja mladih. Niže kamatne stope dovode do povećane potražnje i rasta cijena stanova i rasta profitabilnosti građevinske industrije. To pokazuje da intervencionizam na tržištu nije lako uspješno sprovoditi.
Čitaj dalje
Tedov raspon
TED spred (engl. TED Spread) je razlika između tromjesečnog LIBOR[1]-a (referentne kamatne stope po kojoj banke jedna drugoj nude novac na korišćenje na Londonskom međubankarskom tržištu) i kamatne stope tj. prinosa na tromjesečne američke trezorske zapise (T-Bills yield). Čitaj dalje
Javni dug i suvereni kreditni rejting SAD
Ocjenjivanje kreditnog rejtinga je visoko koncentrisana industrija. Tri vodeće rejting agencije: (Standard & Poor’s; Moody’s i Fitch Ratings) imaju globalno tržišno učešće oko 95% u aktuelnim uslovima[1]. Kada god se pojavi neka finansijska kriza, ove agencije intenziviraju svoje aktivnosti, što najčešće ne doprinosi smirivanju krize. Čitaj dalje
Kapitalizam sa ljudskim likom
Istorija nas uči da je razvoj ljudske civilizacije stalno izložen opasnostima.
U današnje vrijeme te opasnosti su oružja za masovno uništenje, posljedice klimatskih promjena, gomilanje naoružanja, bolesti zavisnosti, duhovno rastrojstvo pojedinca i društva, mržnja… Pored tih, jedna od velikih opasnosti koja po razvoj društva može da ima katastrofalne posljedice je nejednakost.
Upravo je to tema maestralno urađenog djela „Kapital u XXI vijeku“, čiji je autor mladi francuski ekonomista i matematičar Toma Piketi.
Dugoročne projekcije kretanja cijene nafte i zemnog gasa
Američka agencija za energetske informacije (EIA – The U.S. Energy Information Administration, web stranica: www.eia.gov) je nezavisna agencija u sastavu Federalnog statističkog sistema SAD. U organizacionom smislu, EIA je dio Odeljenja za energetiku SAD. Zadužena je za prikupljanje, analizu i distribuciju informacija o energiji. Čitaj dalje
Cijena crnog zlata
Cijena crnog zlata je veoma promjenjiva. Prosječna cijena nafte je u 1973. godini, prema dostupnim podacima[1] iznosila 4 USD po barelu. Čitaj dalje
Italija – slijepi putnik u eurozoni
Nakon što je u maju 2018. godine na vlast došla koalicija ekstremne desnice, Sjeverne lige (Lega Nord) i populista, Pokreta 5 zvijezda (Cinque Stelle), tržišni prinosi na obveznice ove zemlje imaju izraženu tendenciju rasta, odnosno cijene državnih obveznica ove zemlje imaju izraženu tendenciju pada. Čitaj dalje
Sjećanje na Braću Liman
Od 2008. godine bankarska zajednica i ekonomisti se svakog septembra prisjećaju bankrota investicione banke Lehman Brothers (LB), bankrota koji je bio uvod u globalnu finansijsku krizu. LB je bila američka banka, a njeni osnivači bijahu starinom iz Bavarske. Čitaj dalje
Zelena grana ruske ekonomije
Prethodni post sam završio sa rečenicom: „ Šestu godinu sankcija Rusija dočekuje sa visokim kamatnim stopama i niskom stopom privrednog rasta“. Čitaj dalje
Mehanizam djelovanja sankcija – primjer Rusije
Kako sankcije stežu obruč oko ekonomskog sistema najveće zemlje na svijetu, kojim mehanizmom one djeluju na ekonomske varijable i može li im se ruska ekonomija oduprijeti? Čitaj dalje
Nobelova nagrada za ekonomiju za 2018. godinu: Šta možemo naučiti od laureata?
Jedno od esencijalnih pitanja ekonomske misli i razloga za postanje ekonomije kao nauke, je kako osigurati dugoročan održivi rast, omogućiti društvima da bolje žive, uživaju tehnološki prosperitet i imaju skladniji odnos sa prirodnim okruženjem. Čitaj dalje
Krajnji efekti ruskog odgovora na sankcije
Jedan dio Rusije je prihvatio sankcije zemalja Zapada kao pojavu koja će biti brzo prevaziđena zahvaljujući ogromnim resursima kojima zemlja raspolaže. Čitaj dalje