Kakvi su rezultati dosadašnje polugodišnje borbe protiv inflacije u SAD, nakon što je američka centralna banka pet puta podigla kamatnu stopu?
Category: Think globally, act locally/Misli globalno djeluj lokalno
Razlozi britanskog ekonomskog fijaska – Dvojac bez logike
Promjene u poreskoj politici, a posebno smanjenje poreskih stopa, se lakše provode ako je budžet popularno rečeno „pun“.
Neuspjeli eksperiment sa ekonomijom ponude u Velikoj Britaniji – Superhik
Velika većina laika, ali i mnoštvo ekonomista, ne razumije ekonomsku pozadinu naglog pada vrijednosti britanske funte koji se desio krajem septembra.
Suština ekonomije ponude – Gospodin Regan i gospođa Tačer
Poreski sistemi ogromne većine zemalja su, s obzirom na odnos poreske stope i veličine poreske osnovice, progresivni.
Inflaciona očekivanja u Bosni i Hercegovini i Evropskoj uniji – Nekada i sada
Iz perspektive poratnih devedesetih godina sadašnja inflacija u Bosni od 16,8% (avgust 2022) ne predstavlja neki ogroman ekonomski poremećaj?
Realne zarade u Americi – Nakon skoro 50 godina na istom mjestu
Samo su promjene u realnim zaradama jedini pravi pokazatelj promjena u životnom standardu građana.
Nominalne zarade u SAD – Nikad bolje?
U ekonomiji se uvijek pravi razlika između nominalnih i realnih veličina.
Loši krediti u Hrvatskoj – Država ili „kolonija“
Loši krediti u bilansima banaka su oni koje dužnici ne vraćaju, ili koje nikada neće vratiti.
Smanjenje cijena željeza – Hlađenje
Malo je roba, pogotovo trajnih potrošnih dobara, koje u sebi ne sadrže željezo ili čelik.
Efekti sankcija i rata – Ekonomski nazadak
MMF dva puta u toku godine, u aprilu i oktobru, daje prognozu kretanja glavnih ekonomskih pokazatelja po državama.
Rast cijena stanova – Šišanje?
Svaki čovjek i svako domaćinstvo su, u manjoj ili većoj mjeri, zainteresovani za cijenu po kojoj se stanovi prometuju.
Kamatni raspon ili spred – Ekonomija iznad svega
Svaki ekonomski razuman čovjek (lat. homoeconomicus) će uvijek nastojati da robu kupi po što nižoj cijeni.
Devizni kurs eura u odnosu na dolar – Preko bare
Centralna banka Sjedinjenih Američkih Država (FED) je 15.juna odlučila povećati svoju referentnu kamatnu stopu za 0,75 procentnih poena i ona se sada kreće u intervalu između 1,5% i 1,75%.
Američko tržište rada – Added, Уничтожено, Знищено
Prvi totalni slom američkog tržišta rada desio se tokom Velike depresije, tridesetih godina prošlog vijeka (1929 – 1933).
Monetarna politika Evropske centralne banke – Gledaj šta rade, a ne šta govore
Ekonomisti iz Zapadne Evrope su zadnjih 30 godina poručivali svim centralnim bankama iz Istočne i Južne Evrope da ne kreditiraju svoju državu i svoje banke.
Uzroci inflacije u SAD, Evropskoj uniji, na Balkanu i šire – Rahmetli Fridman
Prošle godine, u ovo doba, svi vodeći ekonomisti u Evropi i SAD su tvrdili da je inflacija prolazna i da je nastala kao posljedica; uskih grla u proizvodnji, prekida u isporuci roba zbog epidemioloških restrikcija, nedostatka poluprovodnika, poremećaja u trgovačkoj logistici i zbog mnogo čega drugog.
Cijene državnih obveznica u zoni eura – Kraj mirnog sna
U jednoj od prethodnih objava na temu cijene obveznica ukazali smo na ogromne gubitke kojima su izloženi vlasnici korporativnih obveznica zbog rasta kamatnih stopa, a u ovoj objavi ukazujemo na tu istu pojavu, ali na primjeru državnih obveznica zone eura.
Posljedice rasta kamatnih stopa na bilanse američkih banaka – Kao na iglama
U aktivi banaka koje posluju u BiH, ako se izuzmu obveznice javnog duga RS i FBiH, gotovo da i nema obveznica pa veza između globalnog rasta kamatnih stopa i imovine finansijskih institucija u koje spadaju banke, nije tako očigledna.
Kamatna stopa u Frankfurtu – Na međunarodnoj sceni
Emisija sedmogodišnjih obveznica Republike Srpske (RS) od 18.5. i 19.5.2022. nije bila 100% uspješna, jer je RS tražila da bude kreditirana po kamatnoj stopi od 3,6% na, a jedan dio investitora na to nije želi pristati.
Američka monetarna politika – Obećanje ludom radovanje?
FED (centralna banka SAD) je nekoliko puta do sada planirao da prestane sa zasipanjem američke i svjetske ekonomije ogromnom količinom dolara, ali uvijek se pojavljivao novi razlog, koji je predstavljan kao izgovor, da to ne čini.