Ekonomisti iz Zapadne Evrope su zadnjih 30 godina poručivali svim centralnim bankama iz Istočne i Južne Evrope da ne kreditiraju svoju državu i svoje banke.
Category: Think globally, act locally/Misli globalno djeluj lokalno
Uzroci inflacije u SAD, Evropskoj uniji, na Balkanu i šire – Rahmetli Fridman
Prošle godine, u ovo doba, svi vodeći ekonomisti u Evropi i SAD su tvrdili da je inflacija prolazna i da je nastala kao posljedica; uskih grla u proizvodnji, prekida u isporuci roba zbog epidemioloških restrikcija, nedostatka poluprovodnika, poremećaja u trgovačkoj logistici i zbog mnogo čega drugog.
Cijene državnih obveznica u zoni eura – Kraj mirnog sna
U jednoj od prethodnih objava na temu cijene obveznica ukazali smo na ogromne gubitke kojima su izloženi vlasnici korporativnih obveznica zbog rasta kamatnih stopa, a u ovoj objavi ukazujemo na tu istu pojavu, ali na primjeru državnih obveznica zone eura.
Posljedice rasta kamatnih stopa na bilanse američkih banaka – Kao na iglama
U aktivi banaka koje posluju u BiH, ako se izuzmu obveznice javnog duga RS i FBiH, gotovo da i nema obveznica pa veza između globalnog rasta kamatnih stopa i imovine finansijskih institucija u koje spadaju banke, nije tako očigledna.
Kamatna stopa u Frankfurtu – Na međunarodnoj sceni
Emisija sedmogodišnjih obveznica Republike Srpske (RS) od 18.5. i 19.5.2022. nije bila 100% uspješna, jer je RS tražila da bude kreditirana po kamatnoj stopi od 3,6% na, a jedan dio investitora na to nije želi pristati.
Američka monetarna politika – Obećanje ludom radovanje?
FED (centralna banka SAD) je nekoliko puta do sada planirao da prestane sa zasipanjem američke i svjetske ekonomije ogromnom količinom dolara, ali uvijek se pojavljivao novi razlog, koji je predstavljan kao izgovor, da to ne čini.
Narodna banaka Srbije povećala kamatnu stopu – U pravo vrijeme?
Narodna banaka Srbije (NBS) je aprilu ove godine, ne čekajući odluke ECB-a o povećanju kamatnih stopa, odlučila da poveća referentnu kamatnu stopu i to prvi put u zadnjih skoro devet godina.
Rast kamatnih stopa na javni dug – Sveprisutan trend
Republika Srpska (RS) će sutra, 19.4.2022, emitovati 47. emisiju obveznica RS nominalne vrijednosti od 35 miliona KM, na rok od 5 godina.
Kamatna stopa na javni dug Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske – Kao nebo i zemlja
Razlika u fiskalnoj poziciji entiteta u BiH traje već godinama, a u 2022. ona se pojačava, međutim ta razlika kao da nije dovoljna da pokrene ekonomske reforme u Republici Srpskoj, a ni da stvori motiv za raspravu na ovu temu.
Razlika u kamatnim stopama kao signal za recesiju – Nije prvoaprilska šala
Sjedinjene Američke Države su mjereno veličinom javnog duga najzaduženija država na svijetu.
U februaru 2022. SAD su dugovale svojim povjeriocima 30,3 hiljade milijardi dolara, ili 30,3 triliona dolara.
Uslovi isporuke ruskog gasa – Prvoaprilska šala
1.april 2022. najavljen je kao dan od kojeg će se prodaja ruskog gasa naplaćivati u rubljama.
Referentna kamatna stopa Federalnih rezervi – Počelo hlađenje
Centralna banka Sjedinjenih Američkih Država, Federalne rezerve (FED), najznačajnija centralna banka na svijetu je juče 16.3.2022, odlučila da poveća svoju referentnu kamatnu stopu.
Očekivanja investitora u vezi sukoba u Ukrajini – Za sada nije strašno?
Sukob u Ukrajini je tragedija i za rusko i za ukrajinsko društvo, a u njegovim osnovama su potpuno različiti geopolitički ciljevi svjetskih velesila i odsustvo volje za dogovorom i kompromisom.
Tražnja za emisijama javnog duga Srbije – (Ne)očekivano niska?
Javne finansije svake države se zasnivaju na posuđivanju novca u domaćoj i stranoj valuti.
Uzroci inflacije – Cijena pomorskog transport (2)
Slijedeći razlog koji bi mogao biti uzrok rasta cijena pomorskog transporta je odnos ponude i potražnje za uslugama prevoza (vidjeti grafikon).
Uzroci inflacije – Cijena pomorskog transport (1)
Fokus naše pažnje tokom 2021. godine je primarno bio na očuvanju zdravlja, a krajičkom oka smo zapažali sve veći rast maloprodajnih cijena da bi nas to pogodilo sa jesenjim žetvom pravo u čelo.
Finansijska tržišta i tržišta proizvoda i usluga – Razdvajanje
Izreka „ istorija je učiteljica života „ (lat. historia est magistra vitae) se može primjeniti na sve društvene procese, pa i na tržište akcija, pošto su investitori jedna vrsta društvene zajednice.
Kamatna stopa Centralne banke Turske – Kriza pravoslavlja
Monetarna politika koju vodi Centralna banka Turske (CBT) je godinama bila zasnovana na jednom vrlo jednostavnom i opštepoznatom pravilu, koje primjenjuju mnoge svjetske banke.
Turski i bosanski devizni kurs – Kao nebo i zemlja
Kurs turske lire (međunarodna oznaka TRY) u odnosu na ostale valute se mjenja svaki dan, svaki sat i svaki minut.
Emisije obveznica Republike Srpske na finansijskom tržištu Bosne i Hercegovine – Pravni vakum?
Ekonomski sistem Republike Srpske/RS počiva na izuzetno jakoj dužničko-povjerilačkoj vezi banaka sa sjedištem u RS i javnog sektora RS.