Potraživanja ECB od države i banaka – Šok terapija

Kao  što je centralna banka SAD odgovorna za inflaciju u SAD, isto tako Evropska centralna banka (ECB) odgovara za inflaciju u zemljama koji koriste evro kao svoju valutu.

Čitaj dalje

Držanje novca u bankama – Radiše i štediše

Svaki ekonomski  sistem, svaka vlada, svaka banka i svaka privreda želi da što više novca bude na računima u bankama.

Čitaj dalje

Inflacija u SAD – Vladavina manjine

Za  američku monetarnu politiku se često kaže da je izuzetno  prilagodljiva pošto može mjenjati  smjer vrlo brzo.

Čitaj dalje

Likvidnost BH Telecoma – Pet plus

Svaka firma, bila ona mala, ili velika poput BH Telecoma d.d. Sarajevo, ima dvije vrste imovine – tekuću  i fiksnu.

Čitaj dalje

Ekonomska politika Hrvatske u 2022. godini – Gas do daske

U medicini se ista boljka u različitim državama liječi na gotovo istovjetan način, a u svijetu ne postoje dvije države sa potpuno istom ekonomskom politikom.

Čitaj dalje

Ekonomska budućnost Crne Gore – 51% : 49%

Drugog aprila objavljeni  su rezultati  izbora za predsjednika Crne Gore, na kojima je ova država za predsjednika dobila ekonomistu sa izvanrednim stručnim i naučnim referencama, a  mnogi su u ovome  izboru vidjeli dobru vijest za crnogorsku ekonomiju.

Čitaj dalje

56. emisija obveznica Republike Srpske – Frankfurt u Banjaluci

Zbog vrlo ambicioznog budžeta za 2023.godinu, kojim je predviđeno zaduživanje  Srpske u iznosu od oko jedne milijarde KM, 56.emisija obveznica Srpske izvršena 28.marta je bila predmet pojačane pažnje investitora i banaka u Srpskoj.

Čitaj dalje

Razlika između Banke Silikonske doline i Dojče banke – Četrdesetnica

U Evropi je pitanje svih pitanja donedavno bila pandemija, potom rusko-ukrajinski rat, pa inflacija, koju je “zamenio” Kredit Svis, a trenutna velika tema je Deutche bank AG Frankfurt, koja se u srpskim  bankarskim krugovima popularno naziva Dojčerica.

Čitaj dalje

Inflacija u Srbiji i eurozoni – Naivna pretpostavka

Većina prognoza u društvenim naukama, a ekonomija je jedna od njih, se baziraju na pretpostavkama.

Čitaj dalje

Prodaja druge po veličini švajcarske banke – Korak dalje

Uvek kada se dešavaju velike promene u ekonomskoj, posebno monetarnoj, politici bankarske krize je vrlo teško izbeći, a još teže sa njima upravljati.

Čitaj dalje

Rast kamatnih stopa Narodne Banke Srbije – Bitka koja traje

Narodna banka Srbije (NBS)  već drugu godinu zaredom  podiže svoje kamatne stope po kojima prodaje  novac srpskim banakama  i  po kojima  kupuje novac  od srpskih banaka.

Čitaj dalje

Samopouzdanje potrošača u Njemačkoj – Na jednoj strani kapital, a na drugoj rad

Prema podacima Eurostata stopa nezaposlenosti u Njemačkoj je  na vrlo niskom nivo što navodi na prvu pomisao da je stanje u njemačkoj ekonomiji savršeno?

Čitaj dalje

Tržište akcija u Republici Srpskoj – Stepen inkluzivnosti

Trgovina akcijama na Banjalučkoj berzi postoji, ali je vrlo niska i odvija se pretežno sa akcijama preduzeća koje se bave proizvodnjom i prometom električne energije i sa akcijama onih preduzeća koja isplaćuju visoku i urednu dividendu (npr. Mtel a.d. Banjaluka).

Čitaj dalje

Poslovno povjerenje i poslovno raspoloženje – Od milog do nedragog

Istraživanje tržišta je aktivnost koju provode  firme da bi saznale kako podesiti  svoje proizvode, njihove cijene i kanale distribucije potrebama svojih postojećih i potencijalnih potrošača.

Čitaj dalje

Svjetski novčani poredak – Petrodolar

Nakon Drugog  svjetskog  rata  američki i saudijski vladari su se dogovorili da se cijena nafte obračunava u  američkim dolarima i tim dogovorom je, uz fiksiranje  odnosa cijene zlata u dolarima, kreiran  svjetski novčani poredak baziran na dolaru.

Čitaj dalje

Kriza javnog duga u Srbiji 2009.godine – Naravoučenije

U Mastrihtu 1992.godine dogovoreni su ekonomski uslovi za pristupanje Evropskoj uniji, a od tih uslova jedan se odnosi na javni dug,  a drugi na budžetski deficit.

Čitaj dalje

Inflacija u zemljama u kojima je evro zakonsko sredstvo plaćanja – Klimaks?

U romanima svaka priča ima uvod, zaplet, vrhunac,  rasplet i kraj, ili  književnički rečeno  –  kompoziciju.

Čitaj dalje

Način određivanja cene električne energije domaćinstvima u Evropskoj uniji- Trgovačka logika

Velika tema za svakog  malog čoveka u Srbiji i Bosni je cena električne  energije u  2023.godini.

Čitaj dalje

Krediti i depoziti stanovnika Bosne i Hercegovine – Odumiranje klasne svijesti

U Bosni, a i u ostalim zemljama druge Jugoslavije,  skoro niko više ne pominje podjelu društva na klase,  osim možda poneki zadrti profesor nauke o društvu (sociolog), ali i  on to čini u strahu da izgovara implicitno zabranjene stvari i  pojmove.

Čitaj dalje

Cena električne energije i ekonomske reforme – Cvrčak i mrav

Promena cena na tržištu električne energije može poslužiti kao jedan od pokazatelja stepena regulacije cena u jednom ekonomskom  sistemu i stepena spremnosti za ekonomske reforme.

Čitaj dalje

Balkanska, bosanska i zapadnjačka monetarna politika – Ima nešto mnogo neobično u državi Bosni?

Balkan u nekim ekonomskim stvarima kopira Zapad, a u nekim  stvarima pokušava biti svoj, drugačiji i nezavisan.

Čitaj dalje

Kamatna stopa na novac koji američke banke drže kod FED-a – Ostajte ovdje

Sjedinjene Američke  Države nisu ovisne  o uvozu energije u mjeri u kojoj je to Evropska unija i zato je  njena  borba  protiv inflacije instrumentima monetarne politike mnogo efiksnija nego evropska.

Čitaj dalje

Uticaj ponude novca na cijene u SAD – Manje novca, manja inflacija

Kako su SAD došle do inflacije od samo 7,1%  (novembar 2022) i očekivanja da će do kraja godine ona biti još niža, u trenutku kada je inflacija u  eurozoni 10%, a u Bosni 17,4% (oktobar 2022)?

Čitaj dalje

Kamatna stopa na srpske i hrvatske obveznice – Hotel Esplanade

I Srbija i Hrvatska imaju visoke javne dugove,  iako se to pored dužničkih šampiona, Španije, Portugala, Italije i Grčke, baš i ne primjećuje.

Čitaj dalje

Kreditni rast u Srbiji – Umjerenost je vrlina

Kada je inflacija niska razlika između nominalne i realne, tj. od inflacije očišćene, vrijednosti jedne ekonomske varijable nije toliko bitna za ekonomsku politiku.

Čitaj dalje

Inflacija u Srbija – Korpa

U istorijskim čitankama stoji da je  Sretenjski ustav  iz 1835. godine bio do te mjere  originalan, napredan i liberalan (po uzoru na francuski) da su sve tri velike carevine toga doba  (ruska, austrougarska i otomanska) odmah po njegovom donošenju tražila od  Knjaževine Srbije da ga ukine, a to je naravno  i učinjeno.

Čitaj dalje

Troškovi građevinskog zemljišta i cijena novih stanova – Zacijenjena zemlja?

Neko je jednom negdje zapisao da se svi ratovi vode za zemlju i oko zemlje, a investitori u stanogradnji iako nisu u ratu, ipak su u vječitoj potrazi i borbi za građevinskim zemljištem.

Čitaj dalje

Informacioni vakum na tržištu akcija Republike Srpske – Čekajući skupštinu, al’ ne narodnu

Postoji opšta saglasnost da su akcije Mtela a.d. Banjaluka (TLKM-R-A) jedina likvidna akcija na Banjalučkoj  berzi, što bi trebalo da znači da se njima trguje mnogo učestalije nego drugim  akcijama.

Čitaj dalje

Tržišni rizik na Banjalučkoj berzi – O ukusima ne vrijedi raspravljati

U prethodnom tekstu  smo postavili  pitanje zašto investitori odbijaju da kupe akcije Mtela a.d. Banjaluka po cijeni od 1,56 KM, ako je očekivana zarada, na godišnjem nivou oko 14%, a kamatna stopa na štedne uloge u bosanskim bankama maksimalno 3%?

Čitaj dalje

Dividende na akcije Mtela a.d Banjaluka u 2022. godini – Ipak malo viša?

Tokom 2022.godine Mtel a.d. Banjaluka je isplatio ostatak dividende po finansijskim izvještajima za 2021.godinu i sada se očekuje da počne isplaćivati dividende po finansijskim izvještajima za 2022. godinu.

Čitaj dalje

Politika isplate dividendi Mtela a.d. Banjaluka – Strpljen, spašen

Kao prelazni oblik od štednih uloga, ili štednje, ka ulaganjima na finansijskom tržištu pored kupovine obveznica može poslužiti i kupovina akcija onih  preduzeća koja redovno isplaćuju dividendu.

Čitaj dalje

Visokogradnja u Republici Srpskoj – Strahovi su konjukturni

Uskoro će biti objavljeni podaci o kretanju cijena novih stanova u RS za  treći kvartal 2022. godine.

Čitaj dalje

Vrijednost američkog dolara – Kratki i dugi rok

Uhvaćen u klopku vodećih svjetskih medija (eng. mainstream media, MSM) i lokalnih medija  koji  iz raznih motiva preuzimaju od MSM informacije prosječan čovjek prisiljen je da razmišlja i djeluje kratkoročno.

Čitaj dalje

Uticaj američke monetarne politike na inflaciju u Bosni i Hercegovini – Tako daleko, a tako blizu

Veza između monetarne  politike  američka centralna banka (FED) i inflacije u BiH u 2022.godini, iako nije očigledna ipak postoji.

Čitaj dalje

Novi britanski premijer – Jedan čovjek popravi selo

I Hrvati i Srbi i Bošnjaci smatraju da jedan čovjek može pokvariti selo, a viševjekovna slovenska i balkanska narodna mudrost nigdje ne bilježi da može biti i drugačije.

Čitaj dalje

Borba protiv inflacije u 2022.godini – Izgubljena bitka

Kakvi su rezultati dosadašnje polugodišnje  borbe protiv inflacije u  SAD, nakon što je američka centralna banka  pet puta podigla  kamatnu stopu?

Čitaj dalje

Posljedice loše ekonomske politike u Ujedinjenom Kraljevstvu – U zemlji čuda

Poslovne odluke donose ili direktno ljudi, ili softeri koje su kreirali ljudi, a u koje je ugrađen ljudski način djelovanja, ponašanja i reagovanja.

Čitaj dalje

Rast kamatnih stopa Evropske centralne banke – Velika nervoza

Kada kamatne stope rastu najmanje su nervozna ona pravna ili fizička lica koja su uzela dugoročne kredite sa fiksnom kamatnom stopom neposredno prije početka rasta kamatnih stopa.

Čitaj dalje

Da li je korištenje slobodnih deviznih rezervi CBBiH za kreditiranje bosanskih entiteta u suprotnosti sa modelom valutnog odbora? – Ako laže koza, ne laže rog

Na prijedlog člana Predsjedništva BiH g.Milorada Dodika da CBBiH slobodne devizne rezerve posudi bosanskim entitetima CBBiH je reagovala izuzetno negativno.

Čitaj dalje

Da li bi kreditiranje bosanskih entiteta od strane Centralne banke BiH proizvelo dodatnu inflaciju u BiH? – Mirno spavaj nano sve je zaključano

Tokom zadnjih mjeseci obnovljen je prijedlog da Centralna banka BiH (CBBiH) počne davati kredite bosanskim entitetima.

Čitaj dalje

Loši krediti u Hrvatskoj  – Država ili „kolonija“

Loši krediti u bilansima banaka su oni koje dužnici ne vraćaju,  ili koje nikada neće vratiti.

Čitaj dalje

Stambena novogradnja u Republici Srpskoj – Balon?

Prije desetak dana objavljeni su statistički podaci o kretanju cijena stanova u Republici Srpskoj za drugo tromjesječje 2022. godine.

Čitaj dalje

Cijene stanova u novogradnji – Zona sumraka

U kojoj mjeri je ekonomija BiH integrisana u svjetsku ekonomiju može se samo djelimično odgonetnuti posmatranjem domaćih cijena i stranih cijena.

Čitaj dalje

Rast kamatnih stopa na obveznice Federacije Bosne i Hercegovine – Očekivano

Preključe 20.jula Republika Srpska emitovala je 49.emisiju obveznica.

Čitaj dalje

Administrativni rast kamatnih stopa na javni dug Republike Srpske – U paketu

Vlada Republike Srpske je predložila, a Narodna skupština Republika Srpska će, izvjesno je, prihvatiti, da se kamatne stope po kojima se dugoročno zadužuje Republika Srpska (RS) povećaju.

Čitaj dalje

Kamatna stopa u Njemačkoj i Grčkoj – Najbolji sudija

Razlika u kamatnim stopama na državne desetogodišnje obveznice može poslužiti kao osnova za upoređivanje ekonomskog stanja u različitim zemljama, ali samo pod uslovom da su sve ostale makrovarijable približno  na istom nivou. 

Čitaj dalje

Kamatni raspon ili spred – Ekonomija iznad svega

Svaki ekonomski razuman čovjek (lat. homoeconomicus) će uvijek nastojati da robu kupi po što nižoj cijeni.

Čitaj dalje

Rast kamatnih stopa – Još uvijek se isplati dugovati

Jednostrano posmatranje promjena u ekonomskom sistemu može dovesti do površnih i pogrešnih zaključaka.

Čitaj dalje

Američka ekonomija u Drugom svjetskom ratu – Nekom rat, a nekom brat

To što u nekom ratu državljani neke zemlje ginu, jer je zemlja u ratu, uopšte ne mora značiti da ekonomije te zemlje ne napreduje.

Čitaj dalje

Devizni kurs eura u odnosu na dolar – Preko bare

Centralna banka Sjedinjenih Američkih Država (FED) je 15.juna odlučila povećati svoju referentnu kamatnu stopu za 0,75 procentnih poena i ona se sada kreće u intervalu između 1,5% i 1,75%.

Čitaj dalje