Vlada Federacije Bosne i Hercegovine u svom je priopćenju od 28. svibnja 2026. godine informirala javnost da je planirana emisija petogodišnjih euroobveznica u iznosu od 800 milijuna eura uspješno završena uz kamatnu stopu od 5%.
Category: Banking/Bankarstvo
Ekonomski rast u Republici Srpskoj i pad tržišta akcija – Jedna čudna pojava
Na najvećim inostranim tržištima, pogotovo na američkom, već dugo se ukazuje na veliko nepodudaranje tržišta akcija i realnih ekonomskih tokova, prizivaju se istorijski momenti sličnih obrazaca razilaženja (divergencije) i ukazuje na špekulativne aktivnosti koje odvlače tržište od ravnoteže i stvaraju rizike koji prevazilaze nacionalne ekonomske sisteme.
U susret emisiji obveznica Federacije Bosne i Hercegovine u iznosu od 800 milijuna eura na inozemnom tržištu – Kolika bi kamatna stopa mogla biti?
U skladu s usvojenim proračunom za 2026. godinu, Federacija BiH uskoro će emitirati obveznice u vrijednosti od 800 milijuna eura na inozemnom tržištu kapitala, vjerojatno na Londonskoj burzi (LSE), i najvjerojatnije ponovno s rokom dospijeća od pet godina.
Emisije obveznica Republike Srpske na Londonskoj berzi – Od kamatne odbrane do kamatnog napada
Prije pet godina Republika Srpska je na Londonskoj berzi (LSE) emitovala obveznice na rok od pet godina, nominalne vrijednosti 300 miliona eura (London 1.0), a isto to je učinila i krajem marta – 500 miliona eura (London 2.0) – i početkom maja 2026. godine – 250 miliona eura (London 3.0).
Javne informacije i cijena akcija Mtela a.d. Banjaluka – Ni rast profita od 33% nije dovoljan?
Uobičajena praksa na razvijenim finansijskim tržištima jeste da objavi finansijskih izvještaja akcionarskih društava uvijek prethode prognoze o rastu profita, veličini profita i zaradi po akciji. Investitori se klade na prognoze i ugrađuju u cijenu akcija optimistična ili pesimistična očekivanja o kretanju profita, a na svako veliko odstupanje od prognoze tržište reaguje naglim padom ili rastom cijene akcije.
Ocjena planiranog trogodišnjeg budžetskog deficita Federacije Bosne i Hercegovine – Da li je investitorima svejedno?
Federacija Bosne i Hercegovine je 12. maja napokon, nakon nekoliko emisija javnog duga u kojima od investitora nije dobila sav željeni novac, uspjela da sprovede aukciju obveznica na kojoj su investitori kupili sve ponuđene obveznice. Da li bi to trebalo predstavljati najubjedljiviji argument da su slabosti usvojenog budžeta za 2026. godinu bile prolazne i neopravdane, te da su, uoči najavljene velike emisije duga u inostranstvu (800 miliona eura), javne finansije u izvrsnom stanju?
Cene državnih obveznica – Pre i posle početka rata
Imati prave informacije u pravo vreme, u trenucima kada tržište naglo menja smer, na finansijskom tržištu vrlo često označava razliku između neočekivanog gubitka i velikog dobitka.
Fjučersi nafte kao prognoza i osnov za prognozu cijena nafte – Contango i Backwardation
Krajem decembra prošle godine prenijeli smo dvije, sa današnjeg aspekta, vrlo optimistične prognoze kretanja cijena nafte (Reuters i Međunarodna agencija za energetiku, EIA), ali smo naglasili da će se očekivani trend spuštanja cijene nafte preokrenuti ako se geopolitička situacija promijeni, što se i desilo napadom SAD-a i Izraela na Iran.
Kamatna stopa na javni dug Federacije Bosne i Hercegovine – Hladno kao špricer
Kad je devizni kurs fiksan i kada se ne očekuje da će on ikada biti doveden u pitanje, između javnog duga emitovanog u stranoj i onoga u domaćoj valuti ne postoji nikakva razlika?
Očekivanja na međubankarskom tržištu novca u formi Euribora – Hibridna kamatna stopa
Koncept očekivanja (expectations) jedan je od temeljnih pojmova u ekonomskoj nauci, posebno u makroekonomiji. Njegova osnovna poruka je da se ekonomske odluke ne donose samo na osnovu sadašnjih informacija, nego i na osnovu onoga što se očekuje da će se dogoditi u bliskoj ili daljoj budućnosti.
Likvidnost bosanskih banaka – Priprema, pozor, sad?
Nedavno je objavljena vrlo važna, korisna i informativna publikacija Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) pod naslovom „Ocjena rizika za financijsku stabilnost za prvo polugodište 2025. godine“. Riječ je o jedinstvenoj publikaciji, što joj daje dodatnu vrijednost i značaj, jer se pitanjem financijske stabilnosti bave i entitetske agencije za bankarstvo, ali one ne objavljuju svoje nalaze o toj temi.
Finansijsko tržište i poluprovodnici – SOX kompanije
Philadelphia Semiconductor Index (SOX) je uvršten na berzansko tržište 1993. godine kao prvi veliki berzanski indeks posvećen isključivo akcionarskim društvima iz sektora poluprovodnika.
Banke u Srbiji – Delikventni krediti
Banke u Srbiji imaju izuzetno mnogo razloga da budu izuzetno zadovoljne, a njihov kontrolor Narodna banka Srbije (NBS), poučena ranijim iskustvima, ponos na ostvarene rezultate banaka bi trebalo da kombinuje sa velikom dozom opreza.
Očekivana rentabilnost ulaganja Mtela a.d. Banjaluka u zavisna i nezavisna preduzeća – Dobri poslovni običaji
U nekonsolidovanim finansijskim izvještajima Mtela a.d. Banjaluka nalaze se podaci, vjerodostojni svjedoci višegodišnje, dvodecenijske poslovne politike Mtela, koja je kroz akvizicije srodnih preduzeća težila, i ostvarila, lidersku poziciju na tržištu komunikacija u Bosni i Hercegovini.
Da li će Evropska centralna banka promeniti kamatne stope – Kvantitativna analiza
ECB Watch Tool (EWT) je analitički alat, metod, koji tržišnim učesnicima pomaže da razumeju šta tržišta očekuju da će ECB uraditi sa kamatnim stopama na narednim sastancima i kolika je verovatnoća odluke da će kamatne stope biti smanjene, ostati iste, odnosno da će biti povećane.
Da li će Evropska centralna banka promeniti kamatne stope – Kvalitativna analiza
Glavni ekonomski događaj u evrozoni u narednih sedam dana jeste odluka Evropske centralne banke o kamatnim stopama – ova odluka biće saopštena 18. decembra.
Kamatna stopa Evropske centralne banke na depozitne olakšice – Monetarni uslovi i ekonomski uslovi
Za nekoliko dana, 18. decembra, Evropska centralna banka (ECB) će ponovo odlučivati da li treba menjati svoje kamatne stope, i jednoj od tih kamatnih stopa (ima ih ukupno tri), kamatnoj stopi na depozitne olakšice (deposit facility rate, DFR) posvećujemo ovaj tekst.
Vrednost američkog dolara – Sa jakog na slab režim?
Od početka 2025. godine indeks DXY (meri vrednost američkog dolara u odnosu na korpu valuta) je zabeležio značajan pad – oko 10–11 % u prvom polugodištu, a taj pad, prema JPMorgan Stanley-u, predstavlja najlošiji rezultat za dolar u prvih šest meseci godine u više od 50 godina.
Troškovi rada – Realni rast životnog standarda
Trošak rada (labour cost) predstavlja ukupnu cenu koju poslodavac plaća za angažovanje zaposlenog – pored neto plate, u ove troškove ulaze i porezi i doprinosi i svi dodatni troškovi vezani za radni angažman.
Funkcije deviznih rezervi – Bezbednosna mreža
U privredama zemalja u razvoju veličina deviznih rezervi (uključuju i monetarno zlato) jedan je od vrlo bitnih ekonomskih pokazatelja, pošto valute ovih zemalja uglavnom nisu konvertibilne (zamenljive) za čvrste valute razvijenih zemalja, ili su zamenljive uz izuzetno veliku naknadu – proviziju (što obesmišljava koncept konvertibilnosti valute).