Ključna dugoročna kamatna stopa na finansijskim tržištima razvijenih ekonomija je prinos na destogodišnje obveznice – promjene ovih prinosa se nipošto ne smiju tumačiti linearno, niti se zaključci smiju izvoditi analogno ranijim promjenama prinosa istog smjera u nekoj drugoj ekonomiji, ili čak istoj ekonomiji.
Category: Public finance/Javne finansije
Tržište obveznica u eurozoni – Normalna kriva prinosa
Finansijska tržišta na području bivše Jugoslavije se klasifikuju kao tržišta u nastajanju (emerging markets) i zato je njihova sposobnost dijagnoze ekonomskog stanja i prognoziranja kretanja ekonomije vrlo niska, ali razvijena finansijska tržišta itekako daju informaciju o stanju u kojem se nalazi ekonomija i očekivanjima u pogledu ekonomskog rasta.
Sekundarno tržište obveznica Republike Srpske – Između pravilnosti i nepravilnosti
Najveći dio prometa sa obveznicama Srpske se odvija prilikom same emisije obveznica tj. primarnom (prvom) tržištu, ostavljajući u potpunoj sjeni sekundarno (drugo) tržište, na kojem se trguje obveznicama nakon što primarna emisija prođe.
Pad kamatne stope na trezorske zapise Republike Srpske – Prvi put nakon 15 mjeseci
Republika Srpska je juče emitovala šestomjesečne trezorske zapise na Banjalučkoj berzi, posudila je novac na šest mjesec, i umjesto da ova emisija privuče posebnu pažnju zbog jednog specifičnog detalja koji od kraja 2023.godine nije viđen na ovome tržišta, ona je prošla potpuno nezapaženo, kao da se radi o jednom običnom poslovnom događaju pozajmljivanja novca, a istovremeno se samo naglašavalo da se Srpska ponovo zadužila i to više od plana.
Pozitivna martovska ocijena kreditnog rejtinga Republike Srpske – Medijska vidljivost i finansijska informisanost
Na Banjalučkoj berzi je u utorak 4.marta održana najavljena aukcija petogodišnjih obveznica Republike Srpske (74.emisija obveznica), a kao i na prethodnoj aukciji emitent je investitorima ponudio kamatnu stopu od 5,5% uvjeren, između ostaloga, da se opšti trend pada kamatnih stopa potaknut smanjenjem kamatnih stopa Evropske centralne banke, te implicitni rast likvidnosti ovoga tržišta, mora odraziti i na pad troškove finansiranja budžeta Republike.
Ročna kompozicija javnog duga Republike Srpske – Binarna strategija
U zadnjih godinu dana Republika Srpska primjenjuje vrlo neobičnu i sasvim rjetku strategiju upravljanja javnim dugom, koja je vrlo jednostavna, ali pošto ne vodi računa o krivoj prinosa ta strategija smanjuje fleksibilnost u upravljanju javnim dugom.
Velika pobjeda Agencije za bankarstvo Republike Srpske – Državotvorna ekonomska politika
Prije pet godina smo u dva navrata, u aprili 2020. i junu 2020. ukazali na činjenicu da je Bosna i Hercegovina od polovine 2016.godine počela, preko svojih banaka, finansirati Evropsku uniju i njene države.
Jedini prijatelji srpskog javnog duga – Rok od 90 dana
U međuljudskim odnosima najveća vrlina je od protivnika napraviti saradnika, najveća zla sudbina od prijatelja napraviti protivnika, a slična logika važi i za odnose između poslovnih partnera.
Javni prihodi od indirektnih poreza – Nominalna iluzija i realno stanje
Jedna od osnovnih funkcije svake formalne društvene zajednice je finansiranje proizvodnje i potrošnje javnih dobara i usluga, koja se velikim djelom odnose na obrazovanje, zdravstvo i infrastrukturu.
Poređenje likvidnosti javnog sektora bosanskih entiteta – Velika razlika
Sposobnost vlade da redovno izmiruje javni dug zavisi od visine budžetskog deficita, visine javnog duga, kamatne stope na javni dug, redovnosti i visine javnih prihode, ali prije svega spremnosti investitora da finansiraju budžet.
Prinosi na finansijskom tržištu Bosne i Hercegovine – Rizična struktura prinosa
U posljednje vrijeme sve češće se upoređuje zarada od različitih vrsta imovine (aktive) i ističu se zahtijevi da se usklade prinosi na aktivu sa rizicima ulaganja.
Javni dug Francuske – Bog je sa nama
Do zaključka o ekonomskoj uspešnosti ili neuspešnost pojedinih država se dolazi analizom makroekonomskih podataka, ali i pasivnim praćenjem ponašanja i izjava njenih najviših predstavnika.
Cijena naftnih derivata – Da, ali
Nemoguće je ne primjetiti ogroman broj motornih vozila na ulicama svih gradova čija upotreba stvara ogromnu potražnju za naftnim derivatima, a koje većina zemalja uvozi.
Dobre i loše strane građevinskog buma u Banjaluci – Skoro 23.000 m2
Možda je paradoksalno, ali je potpuno tačno, da strateške odluke na nivou jedne ekonomije vrlo retko donose ekonomisti, a što se ne bi moglo očekivati na osnovu istog korena imenica ekonomija i ekonomista.
Javni dug Republike Srpske na kraju 2023. godine – Vrlo uspješno
Zadnja zaduženje Republike Srpske u 2023.godini realizovano je emisijom šestomjesečnih trezorskih zapisa (RS23-T09) 26.decembra, kao i uvijek na Banjalučkoj berzi.
Kamatne stope na javni dug Republike Srpske i Njemačke – Pet ljeta
U prethodnoj objavi smo konstatovali da oba bosanska entiteta plaćaju nižu kamatnu stopu nego Njemačka na period od 6 mjeseci.
Kamatna stopa na javni dug zemalja eurozone – ECB uravnilovka
Zadatak ekonomskih statistika je da daju precizne informacije o stanju ekonomije, kako bi poslužili kao podloga za kreiranje odluka u javnom (ekonomska politika) i privatnom sektoru.
Problemi sa javnim dugom Federacije Bosne i Hercegovine – Muštuluk?!
Omiljeni, i najčešći kratkoročni, način zaduživanja i Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine je emitovanje, ili prodaja, trezorskih zapisa na period od šest mjeseci.
Stanogradnja i fiskalna politika – Nova poreska osnovica
S obzirom da ono nagovještava promjene u ekonomiji i reakciju privrede na mjere ekonomske politike stanje na tržištu nekretnina se uvijek pažljivo prati i analizira.
MMF i Srbija – Da je …
Dve najvažnije međunarodne finansijske institucije su MMF i Svetska banka, i obe imaju sedište preko Atlantika, u Vašingtonu.