Banke u BiH to znaju, javnost apsolutno i uopšte ne, da od 1.januara ove godine banke sa sjedištem u BiH moraju jedan dio obavezne rezerve držati u eurima tj. na računima kod stranih banaka.
Javni dug Republike Srpske na kraju 2023. godine – Vrlo uspješno
Zadnja zaduženje Republike Srpske u 2023.godini realizovano je emisijom šestomjesečnih trezorskih zapisa (RS23-T09) 26.decembra, kao i uvijek na Banjalučkoj berzi.
Zašto raste izloženost bosanskih banaka prema inostranstvu – Gdje je zapelo?
Početkom aprila ove godine entitetske agencije za bankarstvo su donijele odluku o privremenim mjerama za smanjenje izloženosti bosanskih banaka.
Budžetski deficit u eurozoni – Ej, od kad sam se rodio
Pod teretom nametnutog i samonametnutog kompleksa niže vrednosti (u odnosu na društva okupljena oko Brisela) većina stanovnika u državama bivše Jugoslavije misli da su greške u ekonomskoj politici svojstvene samo njihovim vladama, a nikako vladama zemalja eurozone, pogotovo ne najvećim zemljama eurozone.
Fiskalni savjet Republike Srpske i likvidnost budžeta Republike Srpske – Razmjere dezinformacija
Prošle godine jedna od glavnih ekonomskih tema u Republici Srpskoj bila je način finansiranja budžeta Republike Srpske u odnosu na otežano zaduživanje na stranom finansijskom tržištu.
Rast minimalne plate u 2024.godini – Zašto Bosna MMF-u ne vjeruje?
Kada to Savjet ministara BiH bude zatražio Međunarodni monetarni fond će sigurno pozajmiti novac, a do tada se preporuke MMF-a u dijelu ograničavanja rasta plata u javnom sektoru i zadržavanja postojećeg nivoa minimalnih plata u BiH neće po svaku cijenu poštovati.
Rast minimalne neto plate u Srpskoj – Povećanje neto profita?
Sumirajući promjene u ekonomiji BiH tokom 2023.godine, koji događaj bismo mogli izdvojiti kao najbitniji za dalji razvoj ekonomskog i društvenog sistema?
Povrat na kapital u telekomunikacionoj djelatnosti – Vidljivi pozitivni rezultati
Svrha isplate 50% neto dobiti ostvarene u poslovnoj 2022.godini, nakon višegodišnjeg isplaćivanja 100% neto dobiti, bila je da se omogući dalje investiranje Mtela a.d. Banjaluka, te da se konsoliduje finansijski položaj preduzeća.
Zarad po jednoj akciji na tržištu telekomunikacionih usluga – ŠBB KBB
Prvo pitanje koje svaki investitor sebi postavlja kada kupuje neku imovinu je kolika je očekivana zarada od te imovine.
Vrednovanje akcija srpskog, austrijskog i njemačkog telekom operatera – Prvi korak
Ni knjigovodstvena ni tržišna vrijednost akcijskog kapitala ne moraju biti, i vrlo često nisu, potpuno precizan pokazatelj vrijednosti akcionarskog društva.
Cijena akcija Mtela a.d. Banjaluka i dividendna politika – Sveti Nikola
Krajem maja ove godine rukovodstvo Mtel a.d. Banjaluka je donjelo dugo očekivanu i potpuno ispravnu odluku o promjeni u isplati dividende svojim akcionarima.
Rast industrijske proizvodnje u Bosni i Hercegovini – 494%
Čovjek prošlih vremena je u kući imao samo ono što je mogao napraviti vlastitim rukama, dok čovjek novog doba, pogotovo ako je građanin, svu robu koju koristi kupuje.
64. emisija obveznica Republike Srpske – Talas optimizma
Preključe, 11. decembra, Srpska je izvršila emisiju obveznica, u čijem sadržaju (visini kamatne stope) veliki dio tržišta vidi slabost, a možda se ipak radi o jednoj maloj pobjedi Ministarstva finansija Republike Srpske (MF), koje možda ni ono samo nije svjesno?
Kamatne stope na javni dug Republike Srpske i Njemačke – Pet ljeta
U prethodnoj objavi smo konstatovali da oba bosanska entiteta plaćaju nižu kamatnu stopu nego Njemačka na period od 6 mjeseci.
Kamatna stopa na javni dug zemalja eurozone – ECB uravnilovka
Zadatak ekonomskih statistika je da daju precizne informacije o stanju ekonomije, kako bi poslužili kao podloga za kreiranje odluka u javnom (ekonomska politika) i privatnom sektoru.
Problemi sa javnim dugom Federacije Bosne i Hercegovine – Muštuluk?!
Omiljeni, i najčešći kratkoročni, način zaduživanja i Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine je emitovanje, ili prodaja, trezorskih zapisa na period od šest mjeseci.
Cijene industrijskih proizvoda u Bosni i Hercegovini – Sve će to ostati?
Cijeli svijet je za mjeru inflacije prihvatio promjenu u cijenama roba i uluga koje kupuju krajnji potrošači – fizička lica ili domaćinstva.
Kamatne stope u eurozoni – Kraj termidorskog terora?
Evropa je nedavno odlučila da završi dugački ciklus smanjenja kamatnih stopa koji je trajao, sa dva kratka prekida, 20 godina.
Rast evropskih ekonomija – Zapadna pitanja
Stopa rasta realnog BDP, inflacija i stopa nezaposlenosti su tri najbitnija podatka na osnovu kojih se donose zaključci o zdravlju jedne ekonomije i njenom položaju u odnosu na druge ekonomije.
Novac u tri valutna područja – Miris M2 na Balkanu
Koliko god dobrovoljno, ili prisilno, stremili ka Evropskoj uniji i dokazivali da se EU ne razlikuju mnogo od njih, jer su i njih dve, od kada znaju za sebe u Evropi, i Srbija i Bosna se od EU razlikuju u mnogo toga – čak i u onim stvarima u kojima se ne bi trebala očekivati razlika.