Jedna od predrasuda na tržištu javnog duga bosanskih entiteta je da je ono po svomu gore od tržišta javnog duga najrazvijenijih ekonomija.
Category: Short research/Kratka istraživanja
Zašto Republika Srpska ne bi trebala bankrotirati (5) – Neuporedivo zaduženiji
Javni dug se može meriti samo u apsolutnim vrednostima, ali metodološki je ispravnije da se njegova apsolutna vrednost poredi sa bruto domaćim proizvodom (BDP).
Zašto Republika Srpska ne bi trebala bankrotirati (4) – Intelekt i moral
Vidljivi finanijski bankrot države ili nekog političkog entiteta, uvijek ima svoje vidljive i nevidljive uzroke.
Zašto Republika Srpska ne bi trebala bankrotirati (3) – Repriza?
Uvijek kad banka pozajmljuje novac njena likvidnost se smanjuje, a to štediše i ostali klijenti banaka ne vole.
Zašto Republika Srpska ne bi trebala bankrotirati (2) – Posudi me
Firme i fizička lica drže novac kod banaka, a banke drže novac, konvertibilne marke, kod Centralne banke BiH.
Zašto Republika Srpska ne bi trebala bankrotirati (1) – Na dohvatu ruke
U ovome i nekoliko narednih tekstova objasnićemo kako Republika Srpska može izmiriti obaveze koje dospjevaju krajem juna ove godine i zašto Republika Srpska ne bi trebala bankrotirati.
Povrat na kapital i investicije – Polako, ali sigurno
Jedan od najvažnijih pokazatelja uspješnosti (profitabilnosti ili rentabilnosti) poslovanja svake firme dobija se kad se neto dobit stavi u odnos sa knjigovodstvenom vrijednošću sredstava koje pripadaju vlasniku firme.
Politika isplate dividendi – Gdje to ima?
Kada se bosanski, ili šire posmatrano, čovjek sa Balkana nečemu negativnom, ili nekome negativnom rezignirano čudi vrlo često to izražava poznatom pesimističkom uzrečicom: “Gdje to ima?”
Isplata dividende Mtela a.d. Banjaluka – Jedan “mali” previd
Mtela a.d. Banjaluka je preko Banjalučke berze 24.maja 2023. informisao javnost da saziva 47. redovnu skupštinu akcionara.
Potraživanja ECB od države i banaka – Šok terapija
Kao što je centralna banka SAD odgovorna za inflaciju u SAD, isto tako Evropska centralna banka (ECB) odgovara za inflaciju u zemljama koji koriste evro kao svoju valutu.
Kupovna moć novac u Srbiji – Inflacija pojela
Inflacija je ušla u svoju treću godinu i već sada se može govoriti o trajno višem nivou cena koji je bitno smanjio kupovnu moć novca. Čitaj dalje
Držanje novca u bankama – Radiše i štediše
Svaki ekonomski sistem, svaka vlada, svaka banka i svaka privreda želi da što više novca bude na računima u bankama.
Majska emisija obveznica Federacije BiH – Jedna zemlja dva gospodara
Posle skoro godinu dana Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH, Federacija) je odlučila da emituje obveznice na Sarajevskoj berzi.
Prva emisija obveznica Republike Srpske nakon završetka teniskog turnira Srpska Open 2023 – Široka i uska ruka
Prvi put poslije završetka teniskog turnira Srpska Open (23.april 2023) Republika Srpska je emitovala obveznice 3.maja 2023. godine, 10 dana poslije.
Istraživanje i razvoj u Bosni i Hercegovini – Razbibriga
U ljudskoj prirodi je da razmišlja o pojavama i predmetima sa kojima je okružena i koje je dotiču, da bi ih što bolje i više razumila i shvatila, te donijela sopstvene stavove, sudove i zaključke o njima.
Ekonomska cijena rata – Saveznici
U svakom ratu se plaća cijena u ljudskim životima, a ukoliko se rat vodi na sopstvenoj teritoriji neizbježni su i veliki ekonomski gubici.
Kriva prinosa u Njemačkoj – Deset minus dva
Pesimizam njemačkih potrošača i umjereni optimizam njemačkih kapitalista analizirali smo u više navrata u prethodnim objavama, ukazujući na klasnu borbu u Njemačkoj uprkos niskoj stopi nezaposlenosti.
Inflacija u SAD – Vladavina manjine
Za američku monetarnu politiku se često kaže da je izuzetno prilagodljiva pošto može mjenjati smjer vrlo brzo.
Likvidnost BH Telecoma – Pet plus
Svaka firma, bila ona mala, ili velika poput BH Telecoma d.d. Sarajevo, ima dvije vrste imovine – tekuću i fiksnu.
Cijena crnogorske unilateralne evrizacije – Potencijalna tragikomedija u više činova
Ovaj tekst ćemo započeti objašnjenjem njegovog naslova koji je nerazumljiv za one koji nisu ekonomisti, ali koji se da vrlo jednostavno objasniti.
Ekonomska politika Hrvatske u 2022. godini – Gas do daske
U medicini se ista boljka u različitim državama liječi na gotovo istovjetan način, a u svijetu ne postoje dvije države sa potpuno istom ekonomskom politikom.
56. emisija obveznica Republike Srpske – Frankfurt u Banjaluci
Zbog vrlo ambicioznog budžeta za 2023.godinu, kojim je predviđeno zaduživanje Srpske u iznosu od oko jedne milijarde KM, 56.emisija obveznica Srpske izvršena 28.marta je bila predmet pojačane pažnje investitora i banaka u Srpskoj.
Stopa inflacije kao cilj ekonomske politike – Inflatorno oporezivanje
Svaka država uspostavlja i ubire različite vrste poreza koji služe za finansiranje javne potrošnje.
Tržište rada u Nemačkoj – Novi oblik raspodele
U jednom od prethodnih tekstova ukazali smo na veliko nezadovoljstvo nemačkih potrošača sa njihovim trenutnim i očekivanim ekonomskim statusom i predvideli, ili društvene antagonizme, ili promenu nemačke državne i ekonomske politike.
Prognoza kretanja cijene nafte – Fjučersi
Svjetska banka dva puta godišnje, u aprilu i oktobru, daje prognozu kretanja cijena roba (eng.commodities).
Prevremeni otkup obveznica Dojče banke Frankfurt – Neizbežna zarada
U ovome tekstu nećemo detaljno pisati o velikom padu cena akcija Dojče banke Frankfurt koji se desio 24.marta 2023. već o jednoj njenoj poslovnoj odluci koja najbolje pokazuje da između nje i Kredit Svis i Banke Silikonske doline, za sada, nema znaka jednakosti.
Inflacija u Srbiji i eurozoni – Naivna pretpostavka
Većina prognoza u društvenim naukama, a ekonomija je jedna od njih, se baziraju na pretpostavkama.
Prodaja druge po veličini švajcarske banke – Korak dalje
Uvek kada se dešavaju velike promene u ekonomskoj, posebno monetarnoj, politici bankarske krize je vrlo teško izbeći, a još teže sa njima upravljati.
Visina kamatne stope – Bogatstvo različitosti
U Srbiji, Hrvatskoj i Bosni monetarna politika (koju vode centralne banke) se uči iz knjiga koje se mnogo ne razlikuju.
Stanje njemačke ekonomije – Bezrazložan strah
Ekonomska statistika je zainteresovana za mnoge podatke, a tri su ključna: stopa rasta realnog BDP, nezaposlenost i inflacija.
Aktiva Evropske centralne banke – Čarobni štapić?
Posljednja etapa rasta aktive Evropske centralne banke (ECB), ili popularno rečeno štampanja novca, započela je u martu 2020. sa dolaskom pandemije.
Zaboravljeni alat monetarne politike Narodne banke Srbije – Ponuda “ljubavi”
Sa dolaskom inflacije, koja je u Srbiji početkom januara ponovo vrlo visoka (15,8%), u modi je ponovo jedan, uslovno rečeno, zaboravljeni alat monetarne politike.
Rast kamatnih stopa Narodne Banke Srbije – Bitka koja traje
Narodna banka Srbije (NBS) već drugu godinu zaredom podiže svoje kamatne stope po kojima prodaje novac srpskim banakama i po kojima kupuje novac od srpskih banaka.
Posledice Bregzita – O medu i mleku
U junu 2016. Velika Britanija je na referendumu tesnom većinom odlučila da izađe iz Evropske Unije.
Uređivačka politika medija i tržište gasa – 26.septembar 2022.
Prošle godine,početkom jeseni, pokidana je dugo godina građena glavna ekonomska spona između Njemače i Rusije.
Kupovina stana kao zaštita od inflacije – Unaprjed izgubljena trka?
U tekstu koji je dozvao stihove pjesnika Džonija Štulića (strahovi su konjukturni, od njih se dobro živi) iznjeli smo pretpostavku da su neizvjesnost i rast cijena građevinskog materijala usljed početka rata u Ukrajini i Rusije doprinjeli rastu cijena stanova u BiH.
Razvoj demokratije na primjeru stanogradnje – 30 minuta umjerenog hoda
U jednom od prethodnih tekstova obradili smo odnos cijena stanova u centru i na periferiji i na osnovu toga dali prjedloge u vezi poželjnog, tj. izbalansiranog, privrednog razvoja u Republici Srpskoj.
Raspoloženje u Hrvatskoj uoči ulaska u eurozonu – Velika očekivanja
Nakon što je 2013.godine ušla u Evropsku uniju Hrvatska, deset godina kasnije, napušta nacionalnu valutu i prihvata euro za svoju valutu, te tako postaje članica eurozone.
Ocijena ekonomskih reformi u Bosni i Hercegovini – Potpuno pogrešna pretpostavka
Od ekonomskih reformi u BiH započetih na kraju XX vjeka, a poslije rata 1992 – 1995, očekivalo se da uspostavi efikasniju privrednu strukturu i rentabilnija i produktivnija preduzeća.
Ekonomsko raspoloženje u Evropskoj uniji – Moglo je biti i gore?
Evropska unija je sa izuzetkom Mađarske i uz povremeno i privremeno, djelimično i nedosljedno, iskakanje Hrvatske (preciznije njenog predsjednika države) postigla jedinstvo u svom stavu prema ratu između Ukrajine i Rusije i odabrala stranu na kojoj se nalaze i Sjedinjene Američke Države.
Samopouzdanje građevinskog sektora u Srbiji – Srpski neimari
Ekonomska aktivnost u građevinskom sektoru posebno je značajna u malim i slabo razvijenim ekonomijama u kojima je veliki dio privredne dinamike direktno ili indirektno vezan za ovu djelatnost.
Tržište akcija u Republici Srpskoj – Stepen inkluzivnosti
Trgovina akcijama na Banjalučkoj berzi postoji, ali je vrlo niska i odvija se pretežno sa akcijama preduzeća koje se bave proizvodnjom i prometom električne energije i sa akcijama onih preduzeća koja isplaćuju visoku i urednu dividendu (npr. Mtel a.d. Banjaluka).
Pokazatelj samopouzdanja industrije u Njemačkoj – Blizu nule
Industrijski razvoj Njemačke igrao je jednu od ključnih uloga u ekonomskom i društvenom razvoju Evrope, a ni njegov doprinos oružanim sukobima i svjetskim ratovima i svjetskim primirjima nije zanemarljiv.
Poslovno povjerenje i poslovno raspoloženje – Od milog do nedragog
Istraživanje tržišta je aktivnost koju provode firme da bi saznale kako podesiti svoje proizvode, njihove cijene i kanale distribucije potrebama svojih postojećih i potencijalnih potrošača.
Kriza javnog duga u Srbiji 2009.godine – Naravoučenije
U Mastrihtu 1992.godine dogovoreni su ekonomski uslovi za pristupanje Evropskoj uniji, a od tih uslova jedan se odnosi na javni dug, a drugi na budžetski deficit.
Inflacija u Evropskoj uniji u 2022.godini – Sav Balkan u drugoj ligi
2022.godina je iza nas i vreme je da sumiramo uspeh ekonomskih politika, ekonomskih unija, valutnih zona i evropskih zemalja u borbi protiv inflacije.
Način određivanja cene električne energije domaćinstvima u Evropskoj uniji- Trgovačka logika
Velika tema za svakog malog čoveka u Srbiji i Bosni je cena električne energije u 2023.godini.
Viškovi likvidnosti fizičkih lica u Bosni i Hercegovini – Prvobitna akumulacija kapitala?
Svi znamo da su retka fizička lica koja nikada nisu uzimala kredit u banci, ali zašto onda ekonomska nauka tvrdi da stanovnici svakog društva najčešće imaju novčane viškove (suficit)?
Cena električne energije i ekonomske reforme – Cvrčak i mrav
Promena cena na tržištu električne energije može poslužiti kao jedan od pokazatelja stepena regulacije cena u jednom ekonomskom sistemu i stepena spremnosti za ekonomske reforme.
Balkanska, bosanska i zapadnjačka monetarna politika – Ima nešto mnogo neobično u državi Bosni?
Balkan u nekim ekonomskim stvarima kopira Zapad, a u nekim stvarima pokušava biti svoj, drugačiji i nezavisan.
Kamatna stopa na novac koji američke banke drže kod FED-a – Ostajte ovdje
Sjedinjene Američke Države nisu ovisne o uvozu energije u mjeri u kojoj je to Evropska unija i zato je njena borba protiv inflacije instrumentima monetarne politike mnogo efiksnija nego evropska.
Uticaj ponude novca na cijene u SAD – Manje novca, manja inflacija
Kako su SAD došle do inflacije od samo 7,1% (novembar 2022) i očekivanja da će do kraja godine ona biti još niža, u trenutku kada je inflacija u eurozoni 10%, a u Bosni 17,4% (oktobar 2022)?
Kamatna stopa na srpske i hrvatske obveznice – Hotel Esplanade
I Srbija i Hrvatska imaju visoke javne dugove, iako se to pored dužničkih šampiona, Španije, Portugala, Italije i Grčke, baš i ne primjećuje.