Kao što smo videli u jednom od prethodnih tekstova ( Javni dug Srbije – Spoljni dug) smanjenje javnog duga Srbije u odnosu na BDP, prati povećanje relativne vrednosti spoljnog duga.
Category: Banking/Bankarstvo
Javni dug Srbije – Spoljni dug
Ekonomskoj politici u Srbiji se spočitava visok javni dug i u vezi toga njegova održivost, a odgovor kreatora ekonomske politike je bio i jeste da on nije visok i da je održiv, pa se postavlja pitanje koji od ovih stavova je usklađen sa zvaničnim ekonomskim podacima?
Nekoliko uspješnih emisija na bosanskohercegovačkim berzama – Rame uz rame
Mediji stalno poručuju da je društvena kriza u Bosni i Hercegovini jedna od najvećih, ako ne i najveća, ali finansijska tržišta u BiH, ili barem njihovi najbitniji dijelovi, uopšte ne reaguju na te poruke.
Tržišta akcija i društvena klima u Bosni i Hercegovini – Nema veze
Društvena dinamika bi se neminovno, prije, ili kasnije, morala odraziti na finansijska tržišta makar ona bila i izuzetno plitka – nelikvidna – poput onih u Bosni i Hercegovini.
Kamatna stopa na šestomjesečne trezorske zapise – Bez bilo kakvog kišobrana i suncobrana
Kada bi veličina javnog duga bila jedina determinanta kreditnog rejtinga Bosna i Hercegovina bi, s obzirom na visok stepen zaduženosti zemalja eurozone i nizak javni dug BiH, imala daleko viši kreditni rejting od većine zemalja u eurozoni.
Narodne obveznice u kontekstu javnog duga Republike Srpske – Najbitnija informacija, 33,2% bruto domaćeg proizvoda
U vezi sa javnim finansijama Srpske stalno se produkuju, sa različitih strana, informacije o njihovom “izuzetno lošem stanju”, međutim u podacima koje publikuje Ministarstvo finansija Republike Srpske (Ministarstvo), uopšte se ne vide razlozi za takav pesimistički stav prema srpskim javnim finansijama i vrlo teško se oteti utisku da se ova vrsta pesimizma namjerno ne plasira u javnost.
Istorijska promjena u njemačkoj ekonomiji – Odbremzavanje javnog duga
Ključna dugoročna kamatna stopa na finansijskim tržištima razvijenih ekonomija je prinos na destogodišnje obveznice – promjene ovih prinosa se nipošto ne smiju tumačiti linearno, niti se zaključci smiju izvoditi analogno ranijim promjenama prinosa istog smjera u nekoj drugoj ekonomiji, ili čak istoj ekonomiji.
Tržište obveznica u eurozoni – Normalna kriva prinosa
Finansijska tržišta na području bivše Jugoslavije se klasifikuju kao tržišta u nastajanju (emerging markets) i zato je njihova sposobnost dijagnoze ekonomskog stanja i prognoziranja kretanja ekonomije vrlo niska, ali razvijena finansijska tržišta itekako daju informaciju o stanju u kojem se nalazi ekonomija i očekivanjima u pogledu ekonomskog rasta.
Sekundarno tržište obveznica Republike Srpske – Između pravilnosti i nepravilnosti
Najveći dio prometa sa obveznicama Srpske se odvija prilikom same emisije obveznica tj. primarnom (prvom) tržištu, ostavljajući u potpunoj sjeni sekundarno (drugo) tržište, na kojem se trguje obveznicama nakon što primarna emisija prođe.
Pad kamatne stope na trezorske zapise Republike Srpske – Prvi put nakon 15 mjeseci
Republika Srpska je juče emitovala šestomjesečne trezorske zapise na Banjalučkoj berzi, posudila je novac na šest mjesec, i umjesto da ova emisija privuče posebnu pažnju zbog jednog specifičnog detalja koji od kraja 2023.godine nije viđen na ovome tržišta, ona je prošla potpuno nezapaženo, kao da se radi o jednom običnom poslovnom događaju pozajmljivanja novca, a istovremeno se samo naglašavalo da se Srpska ponovo zadužila i to više od plana.
Pozitivna martovska ocijena kreditnog rejtinga Republike Srpske – Medijska vidljivost i finansijska informisanost
Na Banjalučkoj berzi je u utorak 4.marta održana najavljena aukcija petogodišnjih obveznica Republike Srpske (74.emisija obveznica), a kao i na prethodnoj aukciji emitent je investitorima ponudio kamatnu stopu od 5,5% uvjeren, između ostaloga, da se opšti trend pada kamatnih stopa potaknut smanjenjem kamatnih stopa Evropske centralne banke, te implicitni rast likvidnosti ovoga tržišta, mora odraziti i na pad troškove finansiranja budžeta Republike.
Promjena u poslovnom modelu Mtela a.d. Banjaluka – Koncept stejkholdera
2.048 radnika Mtela a.d. Banjaluka tokom protekle godine je vrijedno i predano radilo da bi vlasnicima – akcionarima Mtela a.d. Banjaluka stvorilo zaradu od 0,163 KM po akciji i omjer cijene akcije i zarade po akciji (price earnings ratio – PE racio) od 7,2 (1,18 KM /0,163 KM), a vjerovatno su i neki tvorci ove zarade istovremeno i akcionari.
Promet akcijama na Banjalučkoj berzi – Podcjenjivanje ljudske prirode
Jedan manji broj investitora i ekonomista su vrlo skeptični, ili u najmanju ruku pretežno ravnodušni, prema perspektivama trgovine akcijama, ali podaci o ovome tržištu ne govore baš ubjedljivo u prilog takvom stavu.
Depoziti u federalnim bankama – Po zaslugama
Kao što u svakoj proizvodnoj privrednoj djelatnosti postoje neka sirovina čijom se obradom u procesu proizvodnje dobijaju poluproizvodi i finalni, gotovi, proizvodi, isto tako i u uslužnim djelatnostima, čiji proizvodi nemaju dimenziju, postoji ulaz “u proizvodnju”, “proizvodni proces” i izlaz ” iz proizvodnje”.
Nominalna i efektivna kamatna stopa – Nestvarna kamatna stopa
Pored rok na koji se novac pozajmljuje, najbitniji element ugovоra o kreditu je kamatna stopa, koja se iskazuje kao nominalna i efektivna (ukazali smo na to u prethodnom tekstu, Kamatne stope u eurozoni i Bosni – Novac privredi budzašta?), s tim da kupac novaca prvo dolazi u dodir sa nominalnom kamatnom stopom, a tek kasnije kada počne plaćati dodatne troškove vezane za kredit mimo kamate, možda će postati svjestan da postoji efektivna kamatna stopa.
Kamatne stope u eurozoni i Bosni – Novac privredi budzašta?
Nedavno objavljeni podaci o poslovanju banaka sa sjedištem u Federaciji BiH (Agencija za bankarstvo FBiH – FBA) na dan 31.12.2024.godine pružaju obilje informacija i podataka od velike koristi za razumjevanje načina funkcionisanja ovoga sektora, a sa obzirom da je i Evropska centralna banka (ECB) objavila iste podatke, i za njegovu uporednu analizu sa velikim bankarskim sektorom eurozone i sa bankama pojedinih zemlja iz eurozone.
Ekonomski ciljevi (ne)prijateljskih država – Usluga za uslugu
U 20. vijeku, rat de facto između Ukrajine i Rusije (de jure to je bio rat između bijelih i crvenih) trajao je četiri godine (1918–1922), a rat koji je izbio ponovo između istih strana, 100 godina poslije, ima dobre šanse da se završi za tri godine (2022–2025).
Monetarna politika u Bosni i eurozoni – Uvoz inflacije i izvoz elementarne pameti
Kompleks niže vrijednosti vodi ka potcjenjivanju vlastitih sposobnosti da se uoče elementarne činjenice, i bezrezervnom vjerovanju u sposobnost i rasuđivanje onoga koji se u uspostavljenom odnosu smatra intelektualno, ili na neki drugi način, nadmoćnim.
U očekivanju novih informacija o poslovanju Mtela a.d Banjaluka – YTD
Januar i februar su mjeseci u kojima akcionarska društva radi na sastavljenju finansijskih izvještaja za prethodnu godinu, koji bi trebali biti objavljeni do kraja februara.
Velika pobjeda Agencije za bankarstvo Republike Srpske – Državotvorna ekonomska politika
Prije pet godina smo u dva navrata, u aprili 2020. i junu 2020. ukazali na činjenicu da je Bosna i Hercegovina od polovine 2016.godine počela, preko svojih banaka, finansirati Evropsku uniju i njene države.