Ukupna inflacija (eng. headline inflation) u eurozoni u novembru, od 2,1%, na nivou je očekivane, a i tzv. bazna inflacija (eng. core inflation), koja se dobije kada se od ukupne oduzme rast cijena energije i hrane, od 2,4%, takođe je očekivana.
Category: Think globally, act locally/Misli globalno djeluj lokalno
Da li će Evropska centralna banka promeniti kamatne stope – Kvalitativna analiza
Glavni ekonomski događaj u evrozoni u narednih sedam dana jeste odluka Evropske centralne banke o kamatnim stopama – ova odluka biće saopštena 18. decembra.
Ekonomska očekivanja na primjeru njemačkog gospodarstva – Signal i odredište
Najnovija vrijednost ZEW indeksa ekonomskih očekivanja za Njemačku, objavljena 11. studenoga, iako i dalje ukazuje na optimizam u pogledu smjera gospodarskih kretanja, predstavlja značajno razočaranje za njemačko i europsko financijsko tržište.
Njemački budžet i ekonomija – Stanje na terenu
Njemački parlament je jučer usvojio proračun za 2026. godinu, kojim se planira povećanje javnog duga za 180 milijardi eura te nastavak snažnog investicijskog ciklusa. Nakon što su investicije u ovoj godini porasle za čak 55 %, u 2026. se predviđa njihov dodatni rast od 10 %.
Troškovi rada – Realni rast životnog standarda
Trošak rada (labour cost) predstavlja ukupnu cenu koju poslodavac plaća za angažovanje zaposlenog – pored neto plate, u ove troškove ulaze i porezi i doprinosi i svi dodatni troškovi vezani za radni angažman.
WTI, Brent i Dubai – Višak zaliha
Tokom oktobra ove godine u jednom trenutku se činilo da će sankcije Rusiji i oštećenje njenih rafinerijskih kapaciteta imati potencijal da poremete svjetsko tržište nafte, ali ono je ostalo vrlo otporno na poremećaje u poslovanju jednog od najvećih svjetskih proizvođača sirove nafte.
Vještačka inteligencija i tržište rada u SAD – Dvosmjeran uticaj
Sa američkog tržišta rada, koje je vjerovatno najfleksibilnije na svijetu (mjera fleksibilnosti je brzina otpuštanja i brzina primanja radnika), nedavno je stigla informacija da je broj otpuštenih radnika u oktobru ove godine bio najviši u zadnjih 20 godina u tom mjesecu.
Monetarne strategije i cijene – Kumulativna inflacija
Strategija se generalno označava kao skup metoda i sredstava za postizanje nekog cilja, a monetarna strategija je specifična poslovna strategija kojom centralna banka odlučuje na koji način će voditi monetarnu politiku kako bi ostvarila svoj glavni cilj, a to je najčešće niska i stabilna inflacija.
Ekonomije eurozone – Stanje i perspektive
Brojne evropske institucije iz javnog i privatnog sektora pokušavaju da izmjere performanse evropske ekonomije i da odrede njeno buduće kretanje – dobijeni podaci često ne daju jednoznačan odgovor o sadašnjosti i budućnosti evropske ekonomije.
Zemlje izvoznice nafte – OPEC i OPEC+
Zemlje OPEC-a, u saradnji s ostalim izvoznicima nafte (OPEC+), imaju moć da preko dogovora o količini sirove nafte koju planiraju staviti na raspolaganje tržištu, utiču direktno na cijenu ove robe, a indirektno i na cijenu naftnih derivata, te na kraju i na globalnu i nacionalnu stopu inflacije.
Uzroci pada cijene crnog zlata – Geopolitička premija
Cijena sirove nafte pada već treću sedmicu uzastopno. U petak je iznosila 61,3 USD po barelu (Brent Oil LCOZ5). Šta se nalazi u pozadini tog pada i koji faktori – čisto ekonomski i pretežno neekonomski – utiču na pad cijene, nakon što je ona polovinom juna dostigla svoju drugu najvišu vrijednost (77 dolara po barelu) u ovoj godini?
Ekonomija Srbije – Ekonomske sankcije
U nekoliko navrata Srbiji je, da bi se izbegle sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS), sa američke strane nuđeno da nacionalizuje NIS, ili da se barem usmeno obaveže da će izvršiti nacionalizaciju (i samo to bi bilo dovoljno) — Srbija to nije prihvatila, privremeno izuzeće od sankcija (eng. sanctions waiver) je isteklo i američke sekundarne sankcije već počinju da razaraju poslovanje NIS-a u Bosni i Hercegovini.
Monetarna politika Hrvatske narodne banke – Kvazi
Prihvaćanjem eura Hrvatska je glavne instrumente monetarne politike predala u ruke Europske središnje banke (ECB); ECB određuje sve ključne kamatne stope u europodručju, donosi programe kupnje obveznica javnog i privatnog sektora te odlučuje o opsegu, vrsti i trajanju monetarnih intervencija.
Poreski tretman dividende – Vlasnici besanih noći
Uvijek kada se povede rasprava o izmjenama u poreskoj politici Republike Srpske, jedno od glavnih tema postane oporezivanje dividende, ali ne i drugih sličnih prihoda od ulaganja u kapital i ostalih novčanih uloga.
Izmene kapitalnih zahteva u Republici Srpskoj – Posledice
Sa aspekta odnosa prema kapitalu, banke sa sedištem u dva bosanska entiteta funkcionisale su kao sijamski blizanci, a izmene entitetskih zakona o bankama sprovedene tokom ove godine kao da nagoveštavaju da će u ovom bitnom delu bankarskog poslovanja doći do promena?
ETF-ovi, najpopularniji investicioni proizvodi – klađenje na cijelo svjetsko finansijsko tržište
ETF, ili Exchange Traded Fund, predstavlja investicioni fond kojim se trguje na berzi kao da je riječ o običnoj akciji nekog emitenta, sa osnovnom idejom (koja se razlikuje od ulaganja u akcije jednog emitenta) da prati performanse određenog berzanskog indeksa tržišta akcija ili grupe potpuno različitih hartija od vrijednosti.
Šta američko tržište akcija ima, a evropsko nema ? – Trump put
Donald Trump je 2. aprila (“Liberation Day”) najavio univerzalnu 10 % osnovnu carinu na sve uvoze (osim Kanade i Meksika), uz recipročne carine za oko 60 država, uključujući članice EU, Kinu itd. Carinski šok je zatresao sva velika svetska finansijska tržišta.
Američki stabilni novčići – Genijalni akt?
Polovinom juna američki Senat je potvrdio genijalni zakon (Genius Act), a mjesec dana kasnije (18. jula) američki predsjednik ga je potpisao. Kripto zajednica, koja je intenzivno lobirala za njegovo usvajanje, ovaj čin je proglasila svojom velikom pobjedom, ali postoje i glasovi koji kazuju drugačije.
Cijene nekretnina u Europi – Trbuhom za stanom
Ljudi emigriraju iz raznih razloga: loši uvjeti ih pokreću iz zemlje u kojoj su rođeni (push faktori), a bolje i privlačnije prilike u inozemstvu ih uvijek i neodoljivo podsjećaju da trebaju otići iz zemlje rođenja (pull faktori). Najčešće se radi o kombinaciji više motiva – ekonomskih, političkih i društvenih – a u većini slučajeva, promatrano globalno, presudan je ekonomski motiv.
Javni dug, inflacija i ekonomski razvoj – Procedura prekomjernog deficita
U stalnoj težnji da se prilagodi potrebama društva koje se mijenja i promjenjivog okruženja, ekonomski sustavi ne smiju sebi dopustiti preveliku dosljednost u poštovanju pravila koja su im nekada države ili državne zajednice, na njihov prijedlog, nametnule.