Samo kritikovati, a ne predlagati, je loše. Kritikovati i predlagati je u principu dobro, ali samo ako su kritika i prijedlozi argumentovani. Spoj kritike i prijedloga može uticati na dio javnog mnjenja, ali u nedostatku stručne argumentacije njih dvoje mogu tok društvene svijesti pogrešno usmjeriti. Čitaj dalje
Category: For thinking/Za razmišljanje
O mačkama, miševima i riži
Široko rasprostranjena predrasuda je da su plansku ekonomiju imale i imaju samo bivše ili sadašnje komunističke zemlje, SSSR i Kina. Indija je parlamentarna demokratija sa višestranačkim partijskim sistemom, a planira svoj ekonomski razvoj od 1951. godine. Indija je i članica Komonvelta na čijem je čelu britanski monarh. Zadnji petogodišnji plan (dvanaesti) je završen 2017.godine, a od aprila 2017. godine je pokrenut trogodišnji akcioni plan. On je dio sedmogodišnjeg strateškog dokumenta, koji je izrađen unutar petnaestogodišnjeg planskog dokumenta. Čitaj dalje
Jedanaesta recesija i jedanaesta petoljetka
Koje ekonomske informacije iz svijetske ekonomije će biti predstavljene javnom mnjenju jedne zemlje pretežno zavisi od geografskog položaj te iste zemlje. BiH pretežno ne trguje sa Zimbabveom, radnici iz BiH pretežno ne idu da rade na Haiti, strani investitori u BiH nisu većinom iz Južnoafričke Republike. Kako je BiH evropska zemlja i naše interesovanja su uglavnom vezana za evropske ekonomije i posredno za američku. Naša evrocentričnost je zapravo amerikocentričnost, jer je u velikom dijelu Evrope uticaj SAD vrlo jak i star, sa razlogom… seže od Maršalovog plana (1948. g.) Čitaj dalje
Ekonomska politika tipa “Ostajte ovdje”
Kao mjera uspješnosti jedne ekonomije mogu se koristiti različiti pokazatelji. Kao krajnji pokazatelj kvaliteta ekonomske politike u periodu od jedne ili više godina se koristi godišnja stopa rasta realnog bruto domaćeg (BDP) tj. nominalna stopa rasta BDP umanjena za stopu inflacije. Čitaj dalje
Četiri godine samoće
Ekonomija je društvena nauka. Prirodne nauke (hemija, fizika, bilogija, medicina …) su egzaktnije od društvenih nauka, pa samim tim i od ekonomije. U medicini su npr. donja i gornja granica limfocita,eritrocita i leukocita označene kao granice određene vrste zdravlja. Sve izvan toga intervala označava blaže ili teže obolenje. Čitaj dalje
Kraj kvantitativnog popuštanja Evropske centralne banke
Kraj 2018. godine istovremeno predstavlja i kraj izuzetno ekspanzivne monetarne politike Evropske centralne banke (ECB), monetarne politike koja je uzrokovana globalnom ekonomsko-finansijskom krizom, ali i krizom javnog duga u pojedinim zemljama zone evra.
Ova vrsta monetarne politike se sprovodila između ostalog kroz tzv. program kupovine aktive (eng. asset purchase programme/APP), tj. kreditiranje rezidenata zone evra (pravnih lica sa sjedištem u zoni eura) kupovinom obveznica korporativnog sektora (privreda i finansijske institucije), ali i državnih/vladinih obveznica. Čitaj dalje
Uključenost Jermenije u svijetsku trgovinu
Jermenija, zvanično Republika Jermenija, je zemlja u regionu Južnog Kavkaza u Evroaziji. Nalazi se u istočnoj Evropi na Jermenskom gorju, graniči se sa Turskom na zapadu, Gruzijom na severu i Azerbejdžanom na istoku i Iranom na jugu. Jermenija je mala otvorena ekonomija. Čitaj dalje
Kako povećati dostupnost stanova mladim ljudima?
Stimulativna stambeno – kreditna politika IRB – a, sama, nije dovoljna mjera za olakšavanje rješavanja stambenog pitanja mladih. Zato je potrebno da država utiče na povećanje izgradnje stanova kroz saradnju sa građevinskim preduzećima ili uključivanje u proces izgradnje stanova u ulozi investitora.
Čitaj dalje
(Ne)uspješnost stambenih kredita Investiciono-Razvojne banke
Stimulativna stambeno – kreditna politika IRB – a nije dovoljna mjera za olakšavanje rješavanja stambenog pitanja mladih. Niže kamatne stope dovode do povećane potražnje i rasta cijena stanova i rasta profitabilnosti građevinske industrije. To pokazuje da intervencionizam na tržištu nije lako uspješno sprovoditi.
Čitaj dalje
Kapitalizam sa ljudskim likom
Istorija nas uči da je razvoj ljudske civilizacije stalno izložen opasnostima.
U današnje vrijeme te opasnosti su oružja za masovno uništenje, posljedice klimatskih promjena, gomilanje naoružanja, bolesti zavisnosti, duhovno rastrojstvo pojedinca i društva, mržnja… Pored tih, jedna od velikih opasnosti koja po razvoj društva može da ima katastrofalne posljedice je nejednakost.
Upravo je to tema maestralno urađenog djela „Kapital u XXI vijeku“, čiji je autor mladi francuski ekonomista i matematičar Toma Piketi.
Dugoročne projekcije kretanja cijene nafte i zemnog gasa
Američka agencija za energetske informacije (EIA – The U.S. Energy Information Administration, web stranica: www.eia.gov) je nezavisna agencija u sastavu Federalnog statističkog sistema SAD. U organizacionom smislu, EIA je dio Odeljenja za energetiku SAD. Zadužena je za prikupljanje, analizu i distribuciju informacija o energiji. Čitaj dalje
Cijena crnog zlata
Cijena crnog zlata je veoma promjenjiva. Prosječna cijena nafte je u 1973. godini, prema dostupnim podacima[1] iznosila 4 USD po barelu. Čitaj dalje
Italija – slijepi putnik u eurozoni
Nakon što je u maju 2018. godine na vlast došla koalicija ekstremne desnice, Sjeverne lige (Lega Nord) i populista, Pokreta 5 zvijezda (Cinque Stelle), tržišni prinosi na obveznice ove zemlje imaju izraženu tendenciju rasta, odnosno cijene državnih obveznica ove zemlje imaju izraženu tendenciju pada. Čitaj dalje
Sjećanje na Braću Liman
Od 2008. godine bankarska zajednica i ekonomisti se svakog septembra prisjećaju bankrota investicione banke Lehman Brothers (LB), bankrota koji je bio uvod u globalnu finansijsku krizu. LB je bila američka banka, a njeni osnivači bijahu starinom iz Bavarske. Čitaj dalje
Mehanizam djelovanja sankcija – primjer Rusije
Kako sankcije stežu obruč oko ekonomskog sistema najveće zemlje na svijetu, kojim mehanizmom one djeluju na ekonomske varijable i može li im se ruska ekonomija oduprijeti? Čitaj dalje
Krajnji efekti ruskog odgovora na sankcije
Jedan dio Rusije je prihvatio sankcije zemalja Zapada kao pojavu koja će biti brzo prevaziđena zahvaljujući ogromnim resursima kojima zemlja raspolaže. Čitaj dalje
Spoljni sektor
Bosna i Hercegovina se već duže od dvije decenije bori sa izuzetno lošim položajem u međunarodnoj podijeli rada. Čitaj dalje
Uravnilovka
Ako se u bh društvu i raspravlja na temu raspodijele, onda se to čini kroz raspravu o platama radnika. Čitaj dalje
Bitka za kredite
U bilansima banaka se između sektora ekonomskog sistema vodi bitka za kreditni potencijal. Čitaj dalje
Enigma inflacije
Svi dijelovi BiH, kao i Srbija i Hrvatska, su nakon početka dezintegracije SFRJ prošli kroz period visoke inflacije, koja je ponekad prelazila u hiperinflaciju. Čitaj dalje

