Polovinom juna američki Senat je potvrdio genijalni zakon (Genius Act), a mjesec dana kasnije (18. jula) američki predsjednik ga je potpisao. Kripto zajednica, koja je intenzivno lobirala za njegovo usvajanje, ovaj čin je proglasila svojom velikom pobjedom, ali postoje i glasovi koji kazuju drugačije.
Cijene nekretnina u Europi – Trbuhom za stanom
Ljudi emigriraju iz raznih razloga: loši uvjeti ih pokreću iz zemlje u kojoj su rođeni (push faktori), a bolje i privlačnije prilike u inozemstvu ih uvijek i neodoljivo podsjećaju da trebaju otići iz zemlje rođenja (pull faktori). Najčešće se radi o kombinaciji više motiva – ekonomskih, političkih i društvenih – a u većini slučajeva, promatrano globalno, presudan je ekonomski motiv.
Javni dug, inflacija i ekonomski razvoj – Procedura prekomjernog deficita
U stalnoj težnji da se prilagodi potrebama društva koje se mijenja i promjenjivog okruženja, ekonomski sustavi ne smiju sebi dopustiti preveliku dosljednost u poštovanju pravila koja su im nekada države ili državne zajednice, na njihov prijedlog, nametnule.
Poljoprivreda u Bosni i Hercegovini između državnog deviznog kursa i državnog budžeta – Traktorijada u Bužimu
Udruženim snagama, veliki entuzijazam, neracionalni optimizam, totalna neinformisanost, sklonost ka senzacionalizmu i visoke temperature mogu proizvesti potpuno iskrivljen i pogrešan pogled na ekonomsku stvarnost, ali i pogled koji je dobra polazna tačka za racionalnu ekonomsku analizu i prijedlog novih mjera ekonomske politike?
Nezavisnost centralne banke – Tvrdoglava mazga
Teorijski koncept nezavisnosti centralne banke, koji je uspostavljen kao jedan od osnovnih praktičnih principa centralnog bankarstva i za koji mnogi smatraju da je godinama uspješno čuvan u Sjedinjenim Američkim Državama, već mjesecima se nalazi na velikom ispitu, i sa svakom novom sjednicom FOMC-a (Federal Open Market Committee), na kojima se kamatne stope ne mijenjaju, ishod se čini sve izvjesnijim – radikalna izmjena sastava FOMC.
Tržište rada u Europskoj uniji – Oglašena slobodna radna mjesta
Tržište rada specifično je po tome što se na njemu ne „prometuju“ robe i usluge, već ljudi – kao posebna vrsta „robe“.
Monetarna politika i meteorologija – Pala je kiša
U prvoj polovini jula Izvršni odbor Narodne banke Srbije (NBS) odlučio je da zadrži kamatne stope na nepromenjenom nivou, čime je demonstriran visok stepen nezavisnosti monetarne politike u Srbiji u odnosu na monetarnu politiku u evrozoni koju sprovodi Evropska centralna banka (ECB), a koja traje već duže vreme – takva samostalna i različita politika kamatnih stopa NBS nije slučajnost i ima osnovu u kretanju potrošačkih cena.
Strana valuta u bankarskom sektoru – Mit o Sizifu
U pojedinim segmentima izuzetno aktivna strategija promovisanja i podsticanja što veće upotrebe dinara u ekonomskom sistemu Srbije dala je izuzetno dobre rezultate, ali pojedini pokazatelji stepena dinarizacije nalažu kritičko preispitivanje makroekonomskih uslova u kojima se ova formalna strategija dinarizacije (koja predstavlja neformalnu strategiju deevrizacije) sprovodi.
Inflacija u Hrvatskoj – Divergencija?
S obzirom na to da je jedan od razloga ulaska malih ekonomija u monetarnu uniju niska, kontrolirana i predvidiva inflacija, a kako se inflacija u Hrvatskoj još uvijek nije povinovala tom pravilu, treba li hrvatsku ekonomsku politiku, i u okviru nje politiku ekonomskih integracija, proglasiti neuspješnom?
Ekonomija Srbije između rasta i društvenih nemira – U četiri slike i par rečenica
Svaki vanredni, ekstremni i dugotrajni društveni nemiri se neminovno moraju odraziti na ekonomsku osnovu društva. Srbija nije izuzetak, iako bi svi, obe sukobljene strane, voljele da to nije tako – da društvo može ići na jednu stranu, a ekonomija na drugu.
Omjer kredita i depozita banaka – Prerađivački kapaciteti i profitabilnost
Ako se rast kredita banaka u BiH od 10% usporedi s inflacijom iz prethodnog razdoblja, koja je dovela do visokog nominalnog, ali ne i realnog rasta BDP-a, tada u makroekonomskom okviru taj kreditni rast uopće ne izgleda visok.
Kako jednostavno i brzo povećati likvidnost srpskog tržišta akcija – Podijeliti na četiri
Informacija objavljena 7. jula poslije trgovanja, da će od 24. jula Mtel a.d. Banjaluka početi isplaćivati dividendu od 5,7 feninga po akciji (0,05746956 KM), nije osokolila investitore niti povećala promet na ovome dijelu tržišta.
Kratka istorija cene nafte – Promene u ponudi i tražnji
Analiza cene nafte u dužem vremenskom periodu otkriva njenu snažnu povezanost sa ekonomskim kretanjima, razvojem tehnologije i ponašanjem glavnih tržišnih aktera.
Neki uzroci pada tržišta akcija u Republici Srpskoj – Samo zajednička akcija
Bez obzira na to koliko su finansijsko tržište, a posebno tržište akcija, nelikvidni i s niskim prometom, berze — tačnije, berzanski indeksi — i dalje predstavljaju barometar stanja u privredi ili barem pokazatelj očekivanja o budućim ekonomskim kretanjima.
Čista zarada kao pokazatelj uspješnosti poslovanja Mtela a.d. Banjaluka – Zarada čista kao suza
Da li, i ako da u kolikoj mjeri, troškovi zakupa tokom 2023. godine prodate telekomunikacione infrastrukture opterećuju bilanse Mtela a.d. Banjaluka bila je jedna od glavnih tema na skupštini akcionara Mtela a.d. Banjaluka, posvećenoj poslovanju 2024. godine, a održanoj 24. juna u Banjaluci.
Zarada prije kamate i oporezivanja u Mtelu a.d. Banjaluka i srodnim društvima – Neosnovana zabrinutost
Nakon što je Mtel a.d. Banjaluka krajem 2023. godine prodao jedan izuzetno važan dio svoje telekomunikacione infrastrukture i time značajno izmijenio svoj poslovni model, kod dijela investitora pojavila se zabrinutost u pogledu buduće profitabilnosti ovog akcionarskog društva usljed troškova iznajmljivanja prodate imovine.
Profitabilnost telekomunikacionih preduzeća – Garant redovne isplate dividende
Iz ukupnog prihoda, po odbitku različitih kategorija troškova, akcionarska društva, iz zarade (eng. earnings), isplaćuju dividendu svojim vlasnicima – akcionarima.
Kako povećati likvidnost bosanskog gospodarstva u svjetlu neke buduće kreditne krize? – Zemlja koja tvrdoglavo i na vlastitu štetu ustrajno odbija promjene
U Bosni se već odavno zaustavio razvoj monetarnog sustava, koji je praktički prepušten komercijalnim bankama. One odlučuju koliko novca će, kome, pod kojim uvjetima i na koji rok posuditi.
Finansiranje preduzeća u djelatnosti telekomunikacija – Potpuno pogrešna percepcija izuzetno visoke zaduženosti
Osnov telekomunikacija kao privredne djelatnosti je razvoj raznolike i glomazne mrežne infrastrukture kojom se prenose signali, informacije i podaci.
Vrednovanje akcija i raspoloženje na tržištu akcija telekomunikacionih društava – Dva neopravdana razočarenja
Ne samo na osnovu odnosa cijene akcije i knjigovodstvene vrijednosti, već i po odnosu cijene i zarade po akciji (price to earnings, P/E), akcije Mtela (TLKM-R-A) djeluju znatno povoljnije i predstavljaju atraktivniju investiciju u poređenju s akcijama njemačkog i austrijskog telekoma.