Чик погоди

У економији постоје слободна и економска добра. Слободна добра су неограничена. Примјер слободног добра је ваздух. Економска добра су ограничена. Примјер економског добра је кредит. Намјена ваздуха је позната, он омогућава живот свим бићима на планети.

Читај даље

Лијева нога и десна рука

Устав Републике Српске може постати један од главних „инструмената“ економске политике и економских реформи у Српској, али и у цијелој Босни и Херцеговини, уколико творац закона  то жели.

Читај даље

До извора два путића

Појам „флексибилно тржиште рада“ је појам из економске струке. Истовремено то је и еуфемизам. У граматици еуфемизам представља стилску фигуру којом се неки израз замјењује са неким другим изразом, са различитим циљевима – бонтона ради, да се не повриједи нека друга страна, а понекад и да се прикрије права суштина ствари.

Читај даље

Куцнуо је час

У БиХ се уговарају кредити са фиксном и са промјенљивом каматном стопом. Као промјенљива каматна стопа се већ годинама користи ЕУРИБОР (eng. Euro Interbank Offered Rate – међубанкарска каматна стопа понуђена на кредите у еврима). То је просјечна каматна стопа по којој европске банке једна другој посуђују новац, а у БиХ се наjчешће користи дванaeстомјесечни ЕУРИБОР (12 м ЕУРИБОР). Подаци о висини ЕУРИБОР-а се објављују сваки дан.

Читај даље

Економија и демографија

Циљ економије је обезбјеђење услова за живот људи, односно подмирење материјалних потреба. Дакле, у центру економије су (или би требали бити) људи и њихово благостање, мада су кроз историју различити привредни системи различито рјешавали питање производње добара, расподјеле између различитих друштвених група и потрошње.

Читај даље

Стара школа

Инвестиције тј. улагања су друго име за набавку, куповину, изградњу основних/сталних средстава.

Улагање у основна средства = економски развој.

Читај даље

Окрени, обрни и стани

Наша земља је у задњих 30 година прошла кроз неколико таласа смањења учешћа индустријске производње у БДП-у или како се то стручно каже деиндустријализације, а  најновији талас је у току.

Читај даље

Bez kiseonika

Кад не би било радничких дознака из иностранства, кредита ММФ-а и осталих ино финансијских установа, улаза страног капитала у БиХ кроз директне и портфолио инвестиције  и кроз давање страних кредита бх банкама и предузећима босанскохерцеговачки спољнотрговински сектор би већ одавно остао без девиза тј. без кисеоника.

Читај даље

Неоткривени коридор

Општепозната и прихваћена истина је да је службени девизни курс конвертибилне марке у односу на евро 1 ЕУР = 1.955830 БАМ (БАМ је међународна скраћеница за босанскохерцеговачку марку и користи се алтернативно умјесто скраћенице КМ). Дакле, може се рећи “да постоји један и јединствени, службени девизни курс ЕУР/БАМ (чл. 32 Закона о ЦББиХ) за све врсте  трансакција и да не постоје други девизни курсеви ЕУР/БАМ на територији БиХ”, у  складу са мандатом ЦББиХ (чл. 2 Закона  о ЦББиХ)  да постигне и  одржи стабилност валуте издајући домаћу валуту према аранжману познатом као валутни  одбор.

Читај даље

Nož i pogača

Dijagnoza je grčka riječ koja se prevodi kao prepoznavanje, raspoznavanje, a najčešće se odnosi na bolest. “Dijagnosticirati” u medicinskoj struci, znači prepoznati neku bolest. U ekonomskoj struci postoji pojam “makroekonomska dijagnostika”. Ekonomske bolesti se najlakše prepoznaju kroz poređenje ekonomskih sistem,  pri čemu jedan ili više  ekonomskih sistema služe kao uzor, jer nisu obolili. Dijagnosticirati u ekonomiji, ne mora uvijek značiti otkrivanje bolesti, već se može odnositi i na otkrivanje nekih karakteristika ekonomskog sistema ili osobina nekih ekonomskih pojava u tom sistemu.

Čitaj dalje

Unutar trougla

Kapital može biti u  državnoj, privatnoj ili zadružnoj svojini, pa pojam kapitalistička klasa nije nužno vezan samo za fizička lica. U pojedinim kapitalističkim državama često je najveći kapitalista sama država.

Čitaj dalje

Reks

U junu 2018. godine, nakon punih 17 godina, Republika Srpska je smanjila zakonsku zateznu kamatnu stopu (ZZKS).  Ja sam javno od 2014.g. predlagao da se za novi nivo ZZKS odredi 12% (umjesto 18%). Otišao sam i korak dalje pa sam načinu određivanja promjenljive ZZKS posvetio jedan cijeli stručni članak.

Čitaj dalje

Austrija zemlja teška

BDP predstavlja vrijednost finalnih proizvoda proizvedenih za godinu dana, a privredni uspjeh  najčešeće se mjeri upravo stopom rasta BDP-a. Što je stopa rasta realnog (očišćenog od inflacije) BDP-a veće to je jedna ekonomija uspješnija. Raspodjela BDP-a u ovakvom načinu razmišljanja nije bitna.

Čitaj dalje

Preko mjere

Jedan od osnovnih makroekonomskih identiteta je izražavanje bruto domaćeg proizvoda po metodi potrošnje ili na osnovu tzv. potrošnog pristupa. Metoda je vrlo jednostavna, logična i intuitivna. Bruto domaći proizvod (BDP) se izražava kao zbir lične potrošnje (C), investicione potrošnje (I), budžetske potrošnje (G) i razlike izvoza (X) i uvoza (M)  ili u obliku formule:

(1) BDP = C + I + G + ( X – M )

Čitaj dalje

Kosa na glavi

BH statistika iz godine u godinu napreduje. Usavršavaju se  postojeće i iz EU prenose nove  metodologije za obuhvatanje i prezentovanje podataka, a povećava se  i  ažurnost objavljivanja podataka, kao i njihova preciznost. Čitaj dalje

Upozorenje sa bauštele

Pored kreditne aktivnosti vodeći pokazatelj promjene u privrednim aktivnostima je, u širem smislu, građevinska aktivnost. Amerikanci su promjene u građevinarstvu suzili na izdavanje građevinskih dozvola. Pojednostavljeno, ako dođe do naglog pada broja izdatih dozvola (uz pogoršanje u nekim od ostalih vodećih pokazatelja promjena u poslovnom ciklusu), u narednih 9 mjeseci se može očekivati da će američka ekonomija ući u recesiju.
Čitaj dalje

Crno-bijeli svijet

Fiksni devizni kurs domaće valute u odnosu na evro (EURBAM = 1,955830 ) stvara privid da nije bitno  u kojoj se valuti BiH tj. njeni entiteti zadužuju. U strukturi bh ukupnog duga preovladava spoljni dug (vidjeti grafikon), a to predstavlja dug u devizama, tj. stranim sredstvima plaćanja. Zato podijela na unutrašnji  i spoljni dug predstavlja zapravo pokazatelj devizne  strukture bh ukupnog duga. Čitaj dalje

(Ne)zakonit Žuti prsluk

Kao i studentski  protesti  1968. godine i  pokret Žutih prsluka se u svom najradikalnijem obliku veže za Francusku, a tu mu je i izvor.  Visok nivo građanske svijesti se  u trenucima velikih društvenih  i  ekonomskih potresa u Francuskoj uvijek izlijeva na  trgove i ulice. Čitaj dalje

Recesija ante portas?

Mi u Bosni i Hercegovini nemamo razvijenu naviku da imenujemo ekonomske periode kroz koje naša ekonomija prolazi, a ako to i činimo onda ih vremenski ne ograničavamo, ili ih do krajnjih granica uopštavamo. Dalje od pojmova finansijska kriza ili globalna ekonomsko-finansijska kriza, za period od 2007.g. tj. 2008.g., bh ekonomska struka još uvijek otišla nije.  Iako smo  već  prilično poodmakli u izgradnji kapitalističkog sistema društveno-ekonomskih odnosa još uvijek nismo usvojili rječnik  karakterističan za kretanje kapitalističke privrede u ciklusima koji su naliki na sinusoidi. Pojam recesija se vrlo stidljivo pominje kao da nikada recesija Bosnu ni pohodila nije. Čitaj dalje

Jedan veličina odgovara svima?

Tokom 2009. godine recesija iz SAD prelazi u Evropi. U toj godini samo dvije evropske zemlje (Poljska i Albanija) nisu imale pad realnog BDP-a, a ja  sam  predložio da  BiH analizira ekonomsku politiku tih  zemalja, jer je ona, što se vidi po rezultatima, bitno drugačija od ekonomskih politika  ostalih zemalja. Čitaj dalje