Tri balkanske zemlje, Albanija, BiH i Srbija, su na tri načina “koristile” devizni kurs da utiču na inflaciju, a postignuti rezultati su i različiti i slični.
Category: Policy brief/Prjedlozi za donosioce ekonomskih politika
Da li je korištenje slobodnih deviznih rezervi CBBiH za kreditiranje bosanskih entiteta u suprotnosti sa modelom valutnog odbora? – Ako laže koza, ne laže rog
Na prijedlog člana Predsjedništva BiH g.Milorada Dodika da CBBiH slobodne devizne rezerve posudi bosanskim entitetima CBBiH je reagovala izuzetno negativno.
Nominalne zarade u SAD – Nikad bolje?
U ekonomiji se uvijek pravi razlika između nominalnih i realnih veličina.
Loši krediti u Hrvatskoj – Država ili „kolonija“
Loši krediti u bilansima banaka su oni koje dužnici ne vraćaju, ili koje nikada neće vratiti.
Jugoslovenska antikrizna ekonomska politika u eurozoni – Socijalizacija gubitka
Kamatna stopa je cijena novca na tržištu kredita, a prinos cijena novca na finansijskom tržištu.
Administrativni rast kamatnih stopa na javni dug Republike Srpske – U paketu
Vlada Republike Srpske je predložila, a Narodna skupština Republika Srpska će, izvjesno je, prihvatiti, da se kamatne stope po kojima se dugoročno zadužuje Republika Srpska (RS) povećaju.
Kamatna stopa u Njemačkoj i Grčkoj – Najbolji sudija
Razlika u kamatnim stopama na državne desetogodišnje obveznice može poslužiti kao osnova za upoređivanje ekonomskog stanja u različitim zemljama, ali samo pod uslovom da su sve ostale makrovarijable približno na istom nivou.
Inflacija u Bosni i inostranstvu – Poput papagaja
Preko fiksnog deviznog kursa (1 EUR = 1,95583 KM) Bosna uvozi inflaciju iz svih zemalja sa kojima trguje.
Sberbank d.d. Zagreb – Lijek za rusku banku
Drama sa ruskim bankama iz sber grupacije se krajem februara i početkom marta odigravala istovremeno u nekoliko država među kojima je bila i država Hrvatska.
Rast kamatnih stopa na javni dug – Sveprisutan trend
Republika Srpska (RS) će sutra, 19.4.2022, emitovati 47. emisiju obveznica RS nominalne vrijednosti od 35 miliona KM, na rok od 5 godina.
Kamatna stopa na javni dug Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske – Kao nebo i zemlja
Razlika u fiskalnoj poziciji entiteta u BiH traje već godinama, a u 2022. ona se pojačava, međutim ta razlika kao da nije dovoljna da pokrene ekonomske reforme u Republici Srpskoj, a ni da stvori motiv za raspravu na ovu temu.
Nova emisiona cijena akcija Hidroelektrana Trebišnjica a.d. Trebinje – Dobijam, dobijaš
U jednoj od prethodnih objava obećali smo da ćemo objasniti zašto je dana 10.2.2022. prometovana izuzetno velika količina akcija Hidroelektrana Trebišnjica a.d. Trebinje (HETR).
Dokapitalizacija elektroenergetskog sektora Republike Srpske – Razvodnjavanje boli
Zadnja rečenica prethodne objave saopštava “da će kretanje BIRS-a u 2022.godini pokazati da li su kupci i prodavci akcija na Banjalučkoj berzi i tržište akcija u cijelini, prevazišli krizu identiteta”.
Tržište rada – Tri puta mjeri, jednom sjeci
Ako je tržišta rada najbitniji segment u ekonomskom sistemu onda se na osnovu visine stope nezaposlenosti može dati opšta ocijena kvaliteta ekonomske politike.
Emisije obveznica Republike Srpske na finansijskom tržištu Bosne i Hercegovine – Pravni vakum?
Ekonomski sistem Republike Srpske/RS počiva na izuzetno jakoj dužničko-povjerilačkoj vezi banaka sa sjedištem u RS i javnog sektora RS.
Privredni razvoj u Srbiji – Beogradizacija?
Srpska statistika vrlo profesionalno i predano sakuplja i publikuje podatke o stepenu razvijenosti lokalnih samouprava.
Način funkcionisanja valutnog odbora u Bugarskoj i Hong-Kongu – Posljednje utočište
Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) funkcioniše po modelu valutnog ili novčanog odbora.
Inflacija u BiH u prvih 9 mjeseci – Sukob sa stvarnošću?
Svi mi u BiH prilikom kupovine svjedočimo ogroman rast cijena, međutim paradoksalno, statistički zavodi u BiH još uvijek ne registruju taj ogroman rast u zvaničnim statističkim izvještajima.
Struktura cijene stana – Jedan veliki upitnik
Iz kvartala u kvartal Republički zavod za statistiku Republike Srpske obavještava javnost o ključnim pokazateljima u građevinarstvu.
Порез на додату вриједност у Босни и Херцеговини – BMW и медицински кисеоник
У посљедњих неколико недјеља технички и медицински кисеоник су упоређивани и поменути неколико десетина милиона пута, а у задњих 15 година никад нико није упоредио BMW и медицински кисеоник.